Može li komunalno društvo koje je zaduženo za isporuku i odvodnju vode u slučaju nepodmirenih računa već nakon nekoliko pismenih opomena skidati vodomjere i isključiti vodu, kao osnovnu ljudsku potrebu – bez prethodno provedenog postupka prisilne naplate (sudskog ili ovršnog procesa)?
Provjera važeće zakonske regulative, a i prakse dokazuje da je to moguće.
Po svemu sudeći, takve je postupke nakon godina pravnih nejasnoća i proizvoljnih tumačenja konačno 'amenovao' novi Zakon o vodama, koji je na snazi od početka ove godine, a koji u svom članku 216. kaže: "Isporučitelj vodne usluge može iz opravdanih razloga, sukladno općim i tehničkim uvjetima isporuke vodnih usluga, ograničiti, odnosno obustaviti korisnicima isporuku vodnih usluga", piše Novi list.
No, iako ista mogućnost nije bila dana u Zakonu o komunalnom gospodarstvu (a koji je do konca prošle godine uređivao i djelatnost isporučitelja vode), barem ne na tako jasan i nedvosmislen način kao novi Zakon o vodama, čini se da su hrvatska komunalna društva i dosad kroz svoje pravilnike mahom tumačila zakonske propise na način da bez problema smiju isključivati vodu neplatišama.
Naime, već duže vrijeme se voda isključuje samo na osnovu nekoliko pismenih i/ili usmenih opomena, a u riječkom KD-u Vodovod i kanalizacija su samo u prošloj godini zbog neplaćenih računa demontirali čak 1.205 glavnih vodomjera.
Voda se neplatišama isključuje i na najmanje iznose ako oni nisu podmireni. Jedna čitateljica, koja nije željela otkriti svoj identitet, na uvid je donijela opomenu s uplatnicom i dugovanjem od samo pet kuna.
No, bilo to pet ili 500 kuna, procedura VIK-a u slučajevima neplaćanja izgleda otprilike ovako: ako korisnik račun nije podmirio u za to predviđenom razdoblju, dobiva pismene opomene, gdje na svima stoji napomena da će mu se obustaviti isporuka vode ako se ne podmiri dug u roku od osam dana od primitka opomene.
"Obustava isporuke vode se ne provodi odmah nakon prve opomene, nego prije samog skidanja glavnog vodomjera korisnik prima još dvije pismene opomene. U pravilu, demontaža glavnog vodomjera slijedi nakon što se dug ne podmiri u roku od četiri mjeseca od prvog neplaćenog računa", odgovaraju iz VIK-a.
Takve rigorozne mjere donekle se i mogu tolerirati ako im prethodi neka pravna procedura, jer bi samo isključivanje trebala biti posljednja, a ne prva korištena metoda naplate duga.
Da sve ove teze ipak nisu rezultat laičkog moraliziranja i teoretiziranja, dokazuje i rješenje hrvatskog Ustavnog suda iz 2007. godine, gdje je članak 5. statuta opatijskog Komunalca, a koji govori upravo o isključivanju vode u slučaju neplaćanja računa, bio proglašen neustavnim.
U tom je primjeru predstavnik suvlasnika jedne zgrade u naselju Kosićevo tužio Komunalac zbog isključivanja vode, koje je izvedeno jer velika većina stanara (inače vikendaša) nije podmirivala račune za vodu, ali je to istodobno činila manjina, uredno podmirujući svoju mjesečnu obavezu. No, kako zgrada (kao i mnoge druge) ima samo jedan vodomjer, bez vode su nakon isključenja ostali svi: i platiše i neplatiše.
"Nije sporna mogućnost isporučitelja komunalne usluge da prisilno naplati svoja dospjela potraživanja, ali takva se prisilna naplata može provesti jedino na temelju odluke donesene u sudskom (parničnom, odnosno ovršnom) postupku, navodi se u obrazloženju Ustavnog suda iz 2007. godine.
I doista, od tada – za razliku od riječkog VIK-a – opatijski Komunalac je posve prestao isključivati vodu neplatišama, a Uprava ovog komunalnog društva nam potvrđuje kako je od onda pokrenuto više od 1.300 ovršnih postupaka.
"Nažalost, ta metoda se pokazala ipak posve neučinkovitom, jer ni nakon ovrha nismo uspjeli naplatiti neplaćene račune, a pored toga i za same građane se radi o skupljem postupku negoli onom prilikom skidanja i ponovnog stavljanja vodomjera", komentira direktor Komunalca Ervino Mrak, piše Novi list.
Prethodni članak:
arti-201003150030006
