Ustavni je sud krajem prosinca odlučio da će 25-godišnji državljanin BiH, Sejad Graić dobiti novu šansu "pobiti" rješenje Policijske postaje Makarska, koja mu je u studenom 2018. odbila zahtjev za produljenjem privremenog boravka i protjerala ga iz Hrvatske uz zabranu ulaska na tri godine. Graić je tri mjeseca ranije podnio zahtjev za produljenjem privremenog boravka zbog spajanja obitelji, odnosno zato jer se naveo kao član obitelji hrvatske državljanke Z.N.S.
Izjavio je da je u braku s njom te da imaju dvoje djece. S obzirom na to da je tada imao status stranca na privremenom boravku, htio je nastaviti živjeti s obitelji u Makarskoj. U svom zahtjevu je naveo da je zaposlen u tvrtci čija je suvlasnica njegova supruga. Unatoč tome, policija je odbila njegov zahtjev, jer su ubrzo od Sigurnosno-obavještajne agencije dobili klasificirani dokument u kojem se navode "zapreke za odobrenje privremenog boravka vezano za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje", piše Slobodna Dalmacija.
Dva kaznena postupka
Graić je od policije i suda tražio da mu objasne koje su to zapreke i zbog čega misle da je on prijetnja domaćoj nacionalnoj sigurnosti, ali odgovore nikad nije dobio jer su se svi pozivali na tajnost podataka SOA-e.
"MUP nije vlasnik klasificiranih podataka označenih stupnjem tajnosti, niti raspolaže podrobnijim saznanjima o njima, pa nismo mogli podnositelju zahtjeva priopćiti koji su to razlozi, budući da se radi o klasificiranim podacima iz djelokruga sigurnosno-obavještajnog sustava koji se Ministarstvu unutarnjih poslova dostavljaju samo kao mišljenje o postojanju ili nepostojanju sigurnosne zapreke, bez obrazloženja", poručili su iz PP Makarska.
Istaknuli su i da se na Općinskom sudu u Splitu protiv Graića vode dva postupka po optužnicama iz 2014. za omogućavanje nezakonitog prelaska granice i 2016. za prijevaru. Graić tvrdi da nije prevozio migrante preko granice, a za prijevaru tvrdi da je nije počinio, već da je riječ o sukobu "s moćnim ljudima koji mu žele naškoditi, i da je on oštećen".
Kršenje načela poštenog postupka
Stoga je podnio tužbu Upravnom sudu, koji je potvrdio rješenje MUP-a, pa je njegova žalba otišla na Visoki upravni sud, koji je samo potvrdio raniju sudsku odluku. U nedostatku rješenja, Graić je pisao i Ustavnom sudu, koji je utvrdio grubo kršenje načela poštenog postupka.
"Temeljiti odluku na klasificiranom podatku bez mogućnosti da se stranka o njemu očituje tijekom sudskog postupka, i to odgovarajući na pitanja postupajućeg suca i drugih sudionika postupka, doista predstavlja grubo kršenje načela 'poštenog postupka'. Činjenica da je nadležno sigurnosno obavještajno tijelo ocijenilo da određene aktivnosti konkretne osobe predstavljaju ozbiljnu prijetnju nekom aspektu nacionalne sigurnosti ne znači da je ona automatizmom ostala bez zaštite koju ustavnopravni poredak RH jamči svim osobama u nadležnosti njezina pravnog poretka", zaključio je Ustavni sud.
Dodali su da je pri postupku protjerivanja stranca zbog potencijalne prijetnje javnom poretku ili nacionalnoj sigurnosti, nadležni sud dužan zatražiti utvrđivanje razloga navodne prijetnje te za to dobiti certifikat za pristup klasificiranim podacima.
Inače, SOA je, prema javno dostupnim podacima, od 2016. obavila 6716 sigurnosnih provjera, temeljem stjecanja uvjerenja raznih državnih tijela za pristup klasificiranim podacima. Te je godine 107 osoba dobilo odbijenicu na svoje zahtjeve za produljenjem boravka u Hrvatskoj. U 2020. je pak obavljeno 5780 provjera, ali se ne navodi koliko je negativnih mišljenja izdano.