Inflacija u Hrvatskoj guta životni standard građana. Porasle su cijene prijevoza, režija, odjeće, obuće, ugostiteljskih usluga, prehrane, a uoči godišnjih odmora moguć je i novi udar!
Od 1. srpnja rast kamatnih stopa. Najviše se to tiče vlasnika stambenih kredita koje otplaćuju desetljećima. Stručnjaci upozoravaju da je kraj jeftinom novcu i da nismo spremni za euro.
Amerikanci se bore podizanjem referentne kamatne stope, a njihov bi primjer uskoro mogla slijediti i Europa.
"Ne zna se kada će to biti, ali moguće da prvo dizanje kamatnih stopa od strane Europske središnje banke bude već u srpnju", potvrdio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.
Onda se diže kamatna stopa za cijelo područje eurozone. Za nas koji smo još uvijek u to doba izvan eurozone, također, ali posredno preko tržišta.
Ni ministar financija ne usudi se prognozirati koliko će kamata rasti. Ali, prema iskustvu s posljednjim izdavanjem obveznica, jasno je da je gotovo je s erom jeftinog novca.
"Govorimo o doslovce manje od četiri tjedna od razdoblja kada smo izdali obveznicu do sada ovog trenutka i da je referentna kamatna stopa porasla za 0,33 posto. Međutim, da ne bi sad probali ekstrapolirati trend da će u sljedeća četiri tjedna još dodatno rasti toliko - Ne", rekao je ministar financija Zdravko Marić.
Građani zabrinuti:
"Već sam se sa švicarcem dosta namučila tako da će vjerojatno i to povišenje biti dosta veliko. Pogotovo kad sad prijeđemo na euro", kaže Riječanka Ljilja Zadel.
"Prvo treba vidjeti koliko će narasti i koliko će to utjecati na budžet i koliko će to biti više troškova mjesečno", rekao je Miljenko Manestar.
U Hrvatskoj je, prema podacima HNB-a, oko 206 000 stambenih te oko 986 000 gotovinskih kredita. Čak 40 posto stambenih odobreno je uz promjenjive, 50 posto kombinirane, a 10 posto uz fiksne kamatne stope. S druge strane, većina gotovinskih kredita, 66 posto, vezana je uz fiksnu stopu. Oni su zasad sigurni. Kamate rastu samo na kredite s promjenjivom stopom.
"Što je u biti inflacija veća i veći rast kamatnih stopa treba biti. Međutim, središnje banke tu trebaju biti vrlo oprezne i balansirati, jer ako se povećanje kamatnih stopa dogodi prenaglo, onda nam zapravo slijedi ulazak u recesiju", objašnjava Maruška Vizek, zamjenica ravnateljice Ekonomskog instituta u Zagrebu.
Prognoza je da će inflacija u Hrvatskoj ove godine dosegnuti 7,8 posto, no unatoč tomu ne odustaje se od ulaska u eurozonu.
"Jedna od glavnih blagodati zemalja članica, u konkretnom slučaju vezano za obveznička tržišta je činjenica da Europska središnja banka na neki način bdije kao jedan svojevrsni kišobran iznad vas", kaže ministar Marić.
Oporba nije tako sigurna.
"Mi smo više puta napominjali da treba dobro procijeniti moment ulaska kako on ne bi imao negativan efekt na građane. Ovo je ne doba, mora se reći", misli Sandra Benčić.
"S obzirom na to da se inflaciju trenutno ne može pratiti da ona raste i do neslućenih razmjera, trebali bismo biti puno oprezniji u ovom trenutku s uvođenjem eura", rekla je Marija Selak Raspudić.
Od visoke inflacije, postoje drugi, mnogo opravdaniji razlozi za ne ulazak u eurozonu, smatraju stručnjaci.
"Hrvatska ekonomija strukturno nije spremna za uvođenje eura naprosto zbog toga što struktura naše ekonomije previše odudara od strukture prosječne ekonomije eurozone", pojašnjava Vizek.
Ipak, u Vladi ne odustaju pa će građani od iduće godine umjesto kunama plaćati eurima.
