Uslijed propusta Državnog zavoda za statistiku, neusporedivost podataka nije jasno naznačena u Eurostatovoj bazi podataka, kažu u DZS-u.
Dodaju da je prilikom dostave prve procjene zaposlenosti prema definiciji nacionalnih računa za drugo tromjesečje 2017. došlo do privremenog prekida vremenske serije zbog promjene metodologije izračuna.
Mediji pogrešno protumačili navedene podatke
"Nažalost, uslijed propusta Državnog zavoda za statistiku, navedeni prekid serije nije adekvatno naznačen u bazi podataka Eurostata te su zbog toga mnogi mediji pogrešno protumačili navedene podatke", kaže se u priopćenju.
Ističe se da se prva procjena može razlikovati od konačnih podataka procjene zaposlenosti prema definiciji nacionalnih računa kao i od rezultata ostalih statističkih istraživanja u kojima se obrađuju podaci statistike tržišta rada.
"Kod izračuna podataka o zaposlenosti prema definiciji nacionalnih računa dolazi do kombiniranja više različitih izvora podataka (administrativni i anketni podaci) u kojima postoji razlika u samim izvještajnim jedinicama (kućanstvo-osoba/poduzeće), geografskom obuhvatu izvještajnih jedinica (samo rezidenti ili širi opseg), ali i različitoj pokrivenosti ciljane populacije (samo privatna kućanstva ili i institucionalna)", kažu u DZS-u
Dodaju da podaci o zaposlenosti prema definiciji nacionalnih računa uključuju i procjenu broja osoba zaposlenih u neevidentiranom gospodarstvu. Kod takvog načina izračuna podataka u propisanim rokovima ocjenjuju se svi raspoloživi izvori (podaci iz JOPPD obrasca, HZMO-a, a u kasnijoj fazi i iz ankete o radnoj snazi), a navedeni izvori se naknadno dopunjuju s ostalim izvorima kako bi se osigurala najkvalitetnija dostupna metoda izračuna.
Privremeni podaci podcijenjeni u odnosu na anketne
Za najnoviju prvu procjenu koristili su se privremeni administrativni podaci o zaposlenima (JOPPD obrazac), koji su podložni kasnijoj reviziji te su podcijenjeni u odnosu na anketne, kažu u DZS-u.
Eurostat je u srijedu, na temelju podataka poslanih iz DZS-a, objavio da je Hrvatska u drugom kvartalu zabilježila najveći pad broja zaposlenih na kvartalnoj i godišnjoj razini među zemljama Europske unije dok je u EU i eurozoni njihov broj porastao na rekordnu razinu.
Prema tim podacima, u Hrvatskoj je broj zaposlenih u drugom tromjesečju smanjen za 0,8 posto u usporedbi s prvim tromjesečjem, kada je pao za revidiranih 0,2 posto.
