"Do kraja 2020. će 3000 žena ići u mirovinu te će imati 600 do 700 kuna manju mirovinu od sadašnjih umirovljenika, za koje znamo da im mirovine i dalje nisu visoke. Taj problem nam je bio poticaj da ga riješimo i riješili smo ga s dodatkom od 27 posto, ali smo onda krenuli maksimalno poboljšati i cjelokupni sustav mirovina”, pojašnjavao je u utorak ministar rada Marko Pavić pred saborskim zastupnicima.
Sabor objedinjeno raspravlja o tri zakona iz 'mirovinskog paketa' koji je pred zastupnicima u drugom čitanju – o mirovinskom osiguranju, stažu osiguranja s povećanim trajanjem te dodatku na mirovine ostvarene prema zakonu o mirovinskom osiguranju.
Reformom se, kazao je resorni ministar, obraćaju sadašnjim umirovljenicima za koje je, tvrdi, osigurano snažnije povećanje mirovina, 248.000 ljudi koji imaju najniže mirovine za koje je osigurano 3,13 posto pa sadašnji umirovljenici s najnižim mirovinama mogu očekivati porast od preko 6 posto za sljedeću godinu te je svim kategorijama umirovljenika osigurana mogućnost rada.
Pavić je rekao i kako prosječni hrvatski umirovljenik ima 30 godina radnog staža te je poručio da se za sadašnje umirovljenike želi povisiti mirovine ali ne da se ugroze državne financije.
Ključne novine
Mirovinskom reformom, čija primjena počinje 1. siječnja 2019., predviđa se podizanje radnog vijeka na 67 godina od 2033. godine, penalizacija prijevremenog umirovljenja od 0,3 posto po mjesecu odnosno 18 posto za pet godina, kao i omogućavanje rada svim umirovljenicima do četiri sata dnevno uz zadržavanje mirovine.
Korisnicima drugog mirovinskog stupa omogućava se pravo izbora u kojem će u sustavu ostvariti mirovinu - samo u prvom stupu uz dodatak od 27 posto za razdoblje do 2002. godine te 20,25 posto za kasnije uplate ili mirovinu iz oba obavezna stupa.
Između dva čitanja paket mirovinske reforme doživio je neke korekcije pa osim što je ublažena penalizacija za prijevremenu starosnu mirovnu s 0,34 na 0,3 posto mjesečno, uvedeno je i po šest mjeseci dodatnog mirovinskog staža za majke i posvojiteljice za svako rođeno ili posvojeno dijete što će im povećati mirovine za oko 2 posto.
Pavić: Štitimo majčinstvo
"Bilo je kritika iz SDP-a da je cilj reforme ušteda što apsolutno nije točno! S jedne strane, da itekako želimo dugoročnu stabilnost ali s druge strane želimo i maksimalno povećati mirovine unutar tih mogućnosti”.
Uvodi se, kazao je, nova kategorija staža pa se ženama majkama i posvojiteljicama dodaje 6 mjeseci staža za svako rođeno ili posvojeno dijete. "To ne znači da će majke moći ranije u mirovinu već će pri izračunu mirovine imati dodatnih šest mjeseci staža jer su imali smanjenje prihode prigodom rodiljnog dopusta pa im je mirovina manja. To će se omogućiti i očevima koji su koristili pretežiti dio rodiljnog dopusta”, rekao je.
Uvjeren je kako je unaprjeđen sustav međugeneracijske solidarnosti te će predloženo doprinijeti da mirovine građana budu veće, da se zaštite najranjivije skupine koje idu u mirovinu, a to je generacija '62 i mlađe i žene te da se najmlađima osigura mogućnost da uštede dovoljno za dostojnu mirovinu.
Patrik Macek/PIXSELL
Lovrinović: Učinite više, to je vaša obveza
"Učinite više, jer to je vaša obveza da spasimo umirovljenike da ne uđu u zonu siromaštva, a takvih je preko 90 posto. Uskladite kretanje prosječnih mirovina s prosječnom plaćom jer je sada dostigla jadnih 39 posto i po tome smo skoro najgori u EU”, poručio je Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku).
"Prosječnu mirovinu smo digli na 2700 kuna što je 43 posto prosječne plaće, a veseli podatak da ljudi koji su odradili 40 godina staža imaju prosječnu mirovinu 4600 kuna što je gotovo 70 posto prosječne plaće”, uzvratio je resorni ministar Pavić.
'Mostovac' Marko Sladoljev ministru je zamjerio što je, kako tvrdi, reforma rađena bez najvažnije analize, a to je omjer onih koji rade i uplaćuju u mirovinske fondove.
Grmoja Paviću: Nemojte se vaditi na SDP
"Upravo u tom smjeru smo i razmišljali, a najgori omjer zaposlenih i umirovljenika bio je u vrijeme SDP-ove vlade”, uzvratio je Pavić. Istaknuo je i kako imamo najveći pad nezaposlenosti u EU što, kaže, nije uzrokovano samo iseljavanjem.
"Znate li da nam ljudi svaki dan odlaze i to je politika ne samo ove već svih prethodnih vlada. Nemojte se vaditi na SDP, jer ste puno više vi upravljali Hrvatskom”, nadovezao se Nikola Grmoja.
"Vi ste ljubomorni jer ne možete komunicirati tako dobre brojke i jer niste danas na vlasti”, uzvratio mu je Pavić.
Ministar Marko Pavić odbio provokativni "dar" Gordana Marasa
FOTO: Patrik Macek/PIXSELL
SDP-ovac Gordan Maras Pavića je pitao kako te vrhunske rezultate o kojima govori nitko ne vidi te među sindikatima i oporbom je unisono mišljenje da treba predloženu reformu zaustaviti. "Životni vijek je u RH kraći 3 mjeseca otkada ministar Kujundžić upravlja zdravstvom i treba odustati od ove priče sa 67 godina, a ne da se još ubrzava”, ustvrdio je Maras poručivši ministru da je građanima dao „najgori mogući poklon za ovaj Božić”.
Okršaj bivšeg sadašnjeg ministra
Mirando Mrsić (Demokrati) ministru je, pak, poručio da predlaže diskriminacijski zakon koji diskriminira žene jer s ubrzanjem dobi za odlazak u mirovinu penalizira žene koje se usklađuju sa 65 godina do 2030. godine i to sada ubrzava.
"Diskriminirate one koji rade duže jer penalizirate više nego što treba i ovaj zakon neće donijeti ništa dobro građanima. Napravili ste da ćete do kraja ove godine imati 10 tisuća novih prijevremenih umirovljenika jer će ljudi žuriti u mirovinu zbog vaših diskriminatornih odredbi”, rekao je Mrsić.
Nezavisnog Ivicu Mišića zanimalo je koliko još ima partizanskih mirovina, da li se kontroliraju i ide li se u provjere toga. "Mirovine po posebnim propisima nismo obuhvatili ovim izmjenama zakona. NOB mirovina ima 13 tisuća, gotovo 75 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, 4,5 tisuća domobranskih i 6 tisuća mirovina bivše JNA”, rekao je Pavić.
"Osnovni problem je da imamo preko 50 posto nezarađenih mirovina i to je naš problem, a politika koja s jedne strane povećava broj nezarađenih mirovina dok s druge strane računovodstveno pravi održivost sustava to je nepravedna i pogrešna politika”, zamjerio je nezavisni Vlaho Orepić.
