U najvećoj hrvatskoj covid bolnici KB Dubrava protekle je noći preminuo 21 pacijent. Pulmolog Saša Srića tvrdi da je broj preminulih od posljedica koronavirusa proteklih tjedana u porastu i da se ovakav crni scenarij mogao i očekivati.
"Broj umrlih je u porastu, kao što vidite, u cijeloj Hrvatskoj. Jučer je bio dan s najviše umrlih u protekla tri mjeseca. Priljev bolesnika je velik, pa, nažalost, ono što se događalo s onom brojkom od prije tri tjedna, kad je bilo najviše novozaraženih (u jednom danu), sada je došlo na naplatu po broju hospitaliziranih, a isto tako i po broju umrlih pacijenata", konstatirao je za RTL pulmolog Srića.
Dodao je kako na to upozorava već više od godinu dana te opisao kako izgledaju bolnički odjeli. "Kapaciteti se poprilično pune, definitivno se pune odjeli intenzivne i polutintenzivne u kojoj sam ja. To su odjeli za visoke protoke kisika. Zahvaljujući isključivo požrtvovnosti i trudu osoblja, zajedno s ravnateljem i cijelim timom uspijevamo sve izrješavati. Ali, iskreno, stanje je vrlo, vrlo teško. Zdravstveni sustav se opterećuje iz dana u dan", opisuje Srića i dodaje kako vidi razliku između sadašnjeg i prijašnjih valova zaraze.
Razlika između sadašnjeg i ranijih valova
"Apsolutna je razlika. Sada dominira britanski soj koji definitivno pogađa i mlađu populaciju. Prosjek dana hospitalizacije se znatno ne razlikuje, ali u odnosu na onaj period u prosincu, sadašnje razdoblje mogu reći da je još intenzivnije, jer naši pacijenti sada puno brže razvijaju pogoršanje bolesti. Doslovno u nekoliko sati zna dolaziti do urušavanja njihovog respiratornog statusa, do pada zasićenosti kisikom. Pacijenti vrlo često zahtijevaju brzu reakciju, da ih se prebaci u jedinicu intenzivnog liječenja i stavljanja na respirator. Prije se bolest znala pogoršavati devetog ili jedanaestog dana. Sada često već u samom početku - treći, četvrti ili peti dan od početka bolesti - zna se pogoršavati klinička slika. Pa i kod mlađih", opisao je.
Dodao je da, srećom, mladi u tridesetim i četrdesetim godinama života i bez komorbiditeta ne obolijevaju često, iako ima i slučajeva kada i oni završe na respiratorima. Primijetio je i smanjenje prosječne dobi hospitaliziranih. "Prosjek dobi kod ljudi koji su završavali na respiratoru prije je bio 80 i više godina. Sada je to 70, pa i 60 godina, jer ipak je starija populacija jednim dijelom procijepljena", ustvrdio je pulmolog.
Dva razloga za veći broj preminulih
Epidemiolog Branko Kolarić u ponedjeljak je ustvrdio kako tjedne krivulje broja novozaraženih već neko vrijeme stagniraju u Hrvatskoj i Njemačkoj, ali ovdje broj preminulih uočljivo raste. Srića smatra da za to postoje dva razloga. Jedan je da "broj umrlih kasni za brojem novozaraženih", a drugi da se čini "da nam je gornja granica testiranja oko 12.000 PCR testova dnevno, te niti ne možemo otkriti više od oko 4500 zaraženih osoba dnevno ukoliko ne povećamo broj testiranja."
"Naravno da su oba objašnjenja točna. Broj zaraženih je uvijek nekih tri tjedna ispred broja umrlih. Činjenica je da, koliko god se testiramo, možemo se i više testirati. Mi ne pribrajamo antigen testove i sigurno da je ta brojka veća", smatra Srića.
No, Srića ne zna pribrajaju li druge zemlje broju zaraženih i pozitivne na antigenskim testiranjima. No, zna da "u nekim zemljama, ako je antigen test pozitivan, ako se već ne pribraja, onda se radi PCR da se to i potvrdi, a kako bi brojka bila točna. A kod nas, negativni se idu potvrđivati (PCR testom) ako postoji nekakva sumnja na zarazu i onda taj negativni, ako postane pozitivni na PCR-u, onda se pribraja. Ali pozitivni antigen test kao takav, što je ekvivalentno pozitivnom, ne pribraja se. Ta brojka je zasigurno veća."
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
