Gašenje Državnog inspektorata i njegova preraspodjela u pet ministarstava u Sindikatu trgovine dočekali su s prilično skepse. Inspekcija rada već je bila potkapacitirana, a s novom organizacijom neće nestati glavni problem oko 180 tisuća zaposlenih u velikim i malim trgovinama, upozorava predsjednica sindikata Zlatica Štulić.
''Problem je utvrđivanja činjenica, naročito ono što govorimo, dakle, na što se radnici upozoravaju da moraju reći drugačije kada dođe inspektor. Cijelo vrijeme zapravo upozoravamo da je izjava radnika ta koja se koristi kad se svi drugi, papirnati dokazi iskoriste'', ističe čelnica Sindikata trgovine Hrvatska.
Dvije radne liste
Jer u strahu od gubitka posla rijetki su spremni pred inspekcijom, a kamoli na prekršajnom sudu, posvjedočiti, primjerice, nezakonite prekovremene, kojih se u godini zna skupiti priličan broj, ili da imaju dvije evidencije - jednu radnu listu za inspekciju, drugu onu prema kojoj su stvarno plaćeni.
Na dvostruke kriterije inspekcije rada u bogatijim i siromašnijim članicama EU ovih su dana upozorili i naši europarlamentarci iz redova SDP-a i laburist Nikola Vuljanić.
Dvostruki kriteriji
''Evidentno je da se radnička prava u siromašnijim zemljama, uključujući Hrvatsku, krše puno brutalnije nego u ovim zemljama iz kojih dolaze vlasnici trgovačkih lanaca. Tako da veliki lanci u Bruxellesu ili Strasbourgu recimo, koji god hoćete naći u našim šoping centrima, zaključavaju dućane u 18 h ili 18 i 30. Naši, naravno, rade barem do 21, ako ne do deset ili jedanaest sati navečer'', podsjeća Vuljanić.
Ne čudi stoga da se tiha većina na blagajnama trgovina osjeća nezaštićeno, za razliku od europskih kolega.
''Dakle, dvostruki kriteriji. Mi smo praktično u ulozi kolonije'', jasan je o poziciji najmlađe EU članice predstavnik Hrvatskih laburista u Europskom parlamentu.
Noćna kupovina
Zbog otkazivanja Kolektivnih ugovora za djelatnost trgovine sindikat se prije godinu dana žestoko obrušio na poslodavce, tvrdeći da za taj potez, koji su ocijenili zločinom prema radnicima, nisu imali nikakvih razloga, navodeći kako se broj zaposlenih do 2012. smanjio za 20-ak posto, a prodajna mjesta povećala za 30 posto. Najavljivane su i sindikalne akcije, no u međuvremenu sindikat je dobio tek novu čelnicu. Štulić također upozorava da su se pojedini strani lanci lako prilagodili hrvatskim prilikama. Dok Vuljanić napominje kako je šopingiranje u ponoć velikima nezamislivo u njihovim matičnim zemljama, primjerice Austriji i Njemačkoj. Štulić podsjeća da je zakonski sve čisto.
Kazne do 100 tisuća kuna
''Dakle, poslodavac je taj koji sam utvrđuje kada će raditi i kako. Dužan je poštovati 12 sati stanke između dva radna dana'', podsjeća Štulić na regulativu oko radnog vremena trgovina.
Formalno-pravno gledano, u trgovini su stvari uređene, a problema bi, vjeruje Štulić, ali i više zaposlenih, bilo da se loše od korektnih poslodavaca jače ''udari po džepu''. Prekršaje sad plaćaju od 30 do najviše 100 tisuća kuna.
Vuljanić, pak, osim agilnijih inspekcija rada, očekuje više od Vlade i Sabora.
''Trebalo bi jednostavno pogledati kako to zakonodavstvo izgleda u zemljama iz kojih ti lanci dolaze i zahtijevati od njih da se u Hrvatskoj ponašaju jednako kao što se tamo ponašaju. dm je, recimo, primjer lanca koji funkcionira savršeno i isto u Austriji i u Hrvatskoj'', sažeo je Vuljanić.
Dotada, može se tek nagađati hoće li se za ljudskije uvjete rada u trgovini i pravednu naknadu založiti možda neka obiteljska inicijativa. Jer ne biste vjerovali, i blagajnice i skladištari su nečija obitelj.
