U prvoj polovici ove godine rodilo se 352 djece manje no lani. Ionako loša demografska slika sve je lošija. Ni Ministarstvo demografije, ni Vlada očito nemaju pravo rješenje, jer ni one mjere koje su zaista i sprovedene, u praksi se pokazuju nedovoljnima da zaustave negativan trend.
S 33 godine MirtaVandžura Mlinarić iz Virovitice se odlučila na majčinstvo. Sa suprugom je planirala jedno, a već prvi ultrazvuk pokazao je da će postati roditelji dvoje djece.
"Šok i nevjerica. Istodobno ste jako sretni i veseli što ćete dobiti dvije bebe, dvije velike sreće. Ujedno vam je prisutan i onaj nekistrah jer ipak mi prvi put postajemo roditelji i sad odjedanput duplo postajemo roditelji", rekla nam je Mirta.
Također, iako je rodilište prepuno beba, statistika je zabrinjavajuća. Lani se u prvih pola godine rodilo 17 533 djece. U istom razdoblju ove godine rođeno je 17 181 dijete. To znači da je rođeno 352 djece manje. Kroz 2018. je u prvih šest mjeseci umrlo je 27 647 ljudi, a u istom razdoblju ove godine 27 441 osoba. Dakle, desettisućaljudi više umre nego što se rodi.
"To ništa ne iznenađuje. S druge strane trebamo naglasit sljedeće: da je u prvih šest mjeseci prirodni pad veći nego u prvih šest mjeseci prošle godine. I da je u šestom mjesecu zabilježen najveći prirodni pad uopće u povijesti u Hrvatskoj", kazao nam je demograf StjepanŠterc.
Iz Ministarstva demografije odgovaraju da su problema svjesni, ali i da se u rješavanje moraju uključiti i druga ministarstva. Pokušala je bivša ministrica s nizom demografskih mjera, među kojima i veću rodiljnu naknadu od iduće godine - 5600 kuna. Demograf Šterc kaže da su te mjere samo gašenje požara.
"Sve te donesene mjere su standardne. One zapravo neće promijeniti trendove. Također, pozicija Ministarstva unutar Vlade nije takva da resorni ministar može preusmjeravati procese vezano za tu problematiku."
A rješenje je hitno potrebno. Jer uz sve veće iseljavanje, činjenicu da smo peti u svijetu po starosti stanovništva, da se rađa sve manje djece, prema projekcijama UN-a do kraja stoljeća Hrvatska će spasti na tek 2,5 milijuna stanovnika. Kako to preokrenuti, pokušao nam je objasniti gost demograf Ivan Čipin, ali prvo se osvrnuo na to što se u pola godine rodilo manje djece nego u 2018.
"Ne možemo kriviti državu zbog problema koji su se nagomilali. Pronatalitetna politika utječe maksimalno deset posto na natalitet. U svakom slučaju, postoje drugi činitelji, koji nisu čak ni ekonomski nego i kulturološki", rekao nam je Čipin pa dao mišljenje što promijeniti da bi situacija postala bolja:
"U zemljama koje imaju najviše stope nataliteta dobro funkcioniraju ekonomija i tržište rada, ali i jeftina i univerzalno priuštljivainfrastruktura, kao i cjelodnevna skrb."
Najviše djece se rađa 22. rujna, što je upravo Čipin dokazao kroz svoje istraživanje. Dakle, "blagdanska djeca" su ona koja se najviše rađaju i možda to može ponuditi odgovore na pitanja koja se tiču demografije.
"Podatke imamo, ali razloge zapravo nemamo. Mogući su psihološki i biološki razlozi zašto su rođendani baš tad kad jesu", govori istaknuti demograf i na kraju otkrio kad se u Hrvatskoj najviše i najmanje umire te s čim je to povezano:
"Mortalitet je dio demografije o kojoj malo tko priča. U proteklih 20 godina umrlo je preko milijun ljudi i ono što je zabrinjavajuće, kod nas se očekivano trajanje života ne produljuje. Kvaliteta života nije dobra, što je možda povezano sa zdravstvenim sustavom. Najviše ljudi umire 12. veljače, ali općenito između 1. i 2. siječnja. A najmanje se umire krajem kolovoza i početkom rujna jer su ljudi odmori i produljuju si život."
Demograf Čipin otkriva i kako zaustaviti negativni trend, koji će Hrvatsku "osakatiti" do kraja stoljeća.
"Vratiti se na vrijeme otprije stotinu godina, što je zapravo nemoguće. Ovo je naša sudbina, modernizacija je učinila svoje."