Sada kada je kvaliteta zraka loša, onda sve zanima zašto je tako. Ovih dana svi u Sarajevu pričaju o starim automobilima, industriji koja zagađuje, o grijanju na kruta goriva i neefikasnim starim fasadama, ali kad je zrak normalan onda se rijetko tko zamara dizelašima i štetnim plinovima.
Aktualna tema
Jer ni u Sarajevu ni u Zagrebu mnoge nije briga ni za zrak, ni za zemlju, a kamoli za klimatske promjene. U Hrvatskoj do te mjere nikoga nije briga, da u predsjedničkoj kampanji nismo čuli nijednu jedinu riječ o tome osim naravno o tome je li Greta Thunberg heroj ili marioneta, što je ionako postalo svjetonazorsko, a ne klimatsko pitanje.
Ako bijesne požari i uragani, to nam je daleko, ako se tope ledenjaci, to nam je dosadno, ako je ovo najtoplija godina ikad, još i bolje, ako se diže razina mora, to je tek za sto godina.
Požari u Australiji poharali su teritorij veći od Hrvatske. Iako se prirodna katastrofa odvija na drugom kraju svijeta, to ne znači da je tema klimatskih promjena išta manje aktualna kod nas ili bi barem trebala biti. Hrvatska politika o klimatskim promjenama šuti, pa ni za vrijeme predsjedničkih izbora nismo mogli čuti ikakva izlaganja po tom pitanju.
''Ima to veze i s našim društvom i temama koje političari biraju plasirati u javnost'', smatra politički analitičar Žarko Puhovski.
Klimatske promjene bitne mladima
''Osnovni razlog je što naše političarke i političari bez obzira
na stranku iz koje dolaze to pitanje nisu postavili kao ključno
pitanje ne samo današnjice nego i budućnosti. Ono što je posebno
zanimljivo i da je pitanje klimatskih promjena osnovno političko
pitanje mladih ljudi i glasača i ono što njih zanima uopće nije u
fokusu hrvatske politike'', rekao je Boris Jokić
sa Institut za društvena istraživanja.
Zato su u fokusu čak i onih koji još nemaju pravo glasa.
''Trebalo bi se sve to skupa popraviti, a kreće to od nas. Evo na primjer, idete auto kupiti cigarete i ostavite auto da gori. Prvo kažete da nemate novaca za gorivo, a s druge strane puštate van stvari koje nisu potrebne'', kazao je Vinko iz Zagreba.
Emisija štetnih plinova već je štetu učinila. Neki su stručnjaci prenijeli radikalne prognoze da bi Hrvatska 2030. mogla gorjeti, a da 2050. možda ni život više neće biti moguć. Neki smatraju i da bi se razina mora mogla toliko podići da Doline Neretve za 80 godina više neće biti, kao ni dijela šibenskog arhipelaga. Trogir i Split također su u opasnosti da barem pola grada trajno ostane pod vodom. Ministar Ćorić ipak tvrdi da Hrvatska problema s borbom protiv klimatskih promjena nema niti će imati.
''Green Deal je tu otvorio jasnu perspektivu, promjena paradigme
slijedi da europsko gospodarstvo nema alternativu i sve mehanizmi
će ići u kreiranje zelenog gospodarstva na razini Europske unije.
Bit će izazova u nekim resorima, poput prometa, poljoprivrede i
energetike i industrije. Ali s obzirom na našu strukturu
ekonomije, meni se čini da bi to kod nas moglo ići puno lakše,
odnosno puno bolje'', izjavio je ministar zaštite okoliša i
energetike Tomislav Ćorić.
A to će značiti promjene navika života, nekorištenje plastike,
svijest da naši automobili guše zemlju i da je ljudsko djelovanje
ključno za promjene u klimi. Samo je pitanje koliko ćemo još
čekati da se i političari trgnu pa to postane tema i u
Saboru.
