Preživjeli smo prvi ovosezonski toplinski val, vrlo intenzivan i iscrpljujuće vruć. Prema onome što govore meteorolozi i najavljuju meteorološki servisi, a što osjetimo i na vlastitoj koži, vremenske prilike iz ljeta u ljeto sve su ekstremnije. Vremenske pojave tipične za dva udarna ljetna mjeseca, srpanj i kolovoz, događaju se već u lipnju. Prošlog je mjeseca diljem svijeta oboreno niz temperaturnih rekorda, a najmanje pet zemalja - među kojima uobičajeno "svježe" Norveška i Finska - zabilježile su najviše temperature zraka ikad izmjerene u lipnju.
Kod nas su, primjerice, oboreni lipanjski temperaturni rekordi u Senju (36,7 stupnjeva Celzijevih), Rijeci (36,8 °C), a prošloga utorka u Kninu je izmjereno čak 40,4 °C i taj je grad tog dana bio treći najtopliji u Europi.
U lipnju smo imali nekoliko 'tropskih noći'
Dok nas udaraju toplinski valovi, u Hrvatskoj, koja se nalazi u prostoru umjerene kontinentalne klime, sve više se govori o tropskim vremenskim uvjetima. I tijekom toplinskog vala koji je na izmaku često se moglo čuti da su noći "tropske", a vremenske prilike sve više nalik onima u tropskom pojasu. Možda je pretjerano temperature iznad 35°C smjesta pripisivati "tropskom vremenu", ali s "tropskim noćima" stvari stoje drugačije.
"Tropske noći, odnosno noći kad je najniža temperatura veća ili jednaka 20 stupnjeva na kopnu su, pak, vrlo rijetka pojava u lipnju, prosječan broj im je manji od jedan, a dosad su u ovom mjesecu već bile dvije, no ipak se od 2000. godine bilježe češće, osobito u Zagrebu", kazala je prošloga tjedna meteorologinja televizije N1 Tea Blažević.
Tropska klima poznata je po izrazito visokim temperaturama i velikom broju padalina, a dijeli se na tri podvrste: prašumsku, savansku i monsunsku.
Udžbenička definicija tropske klime kaže da je obilježavaju velike ljetne vrućine (i do 40 stupnjeva Celzijevih) te tople zime s prosječnom temperaturom od oko 15 stupnjeva Celzijevih. Prosječna mjesečna temperatura tijekom godine u tropskim područjima je 18 stupnjeva. Ondje zima praktički ne postoji u klimatološkom smislu.
Nema mraza, ima svakodnevnih obilnih kiša
Tropsku klimu posebno karakteriziraju obilne padaline - gotovo svakodnevne kiše, koje uglavnom padaju oko podneva i u ranim popodnevnim satima.
Još jedna specifičnost ove klime su tropski cikloni. Oni nisu nepoznati i na ovom području. Naime, sve češće se na Sredozemlju pojavljuju tzv. medicanei (engleska kovanica od "mediterranean hurricane") mediteranski tropski cikloni iliti mediteranski uragani. Riječ je o ciklonima sličnima onim tropskim koje, prema opisu DHMZ-a, karakterizira duboka topla jezgra, osnosimetrična struktura sa središtem bez vjetra (takozvano "oko") i stalne brzine vjetra uraganske jakosti. Srećom, pa takvi cikloni na Sredozemlju nisu pretjerano česti.
Ruski meteorolog Wladimir Peter Köppen, koji je razvio vlastitu klasifikaciju klime, navodi da zemlje koje se nalaze u tom tropskom pojasu imaju prosječne temperature koje prelaze 18 stupnjeva Celzija tijekom svih 12 mjeseci u godini. Drugi, pak, meteorolozi tropsku klimu definiraju time da ondje temperature zraka u bilo koje doba godine ne padaju ispod ništice. Tropska područja Zemlje toplija su od ostalih jer na njih sunčeve zrake padaju okomito gotovo cijele godine. Tamo nema mrazova i, praktički, nema razlike između godišnjih doba - uvijek je gotovo isto: toplo i vlažno.
Tropske bolesti kao prethodnica tropske klime
Neka obilježja tropske klime malo-pomalo se manifestiraju i u našim krajevima. Nisu to samo sparne tropske noći, kakve smo iskusili tijekom prvog ovosezonskog toplinskog vala. Neke zarazne tropske bolesti koje bi u ove krajeve ranije sporadično donosili putnici iz tih krajeva, sve su prisutnije jer klimatske promjene s blagim zimama i sve dužim toplim i sušnim razdobljima pogoduju njihovim prenositeljima - komarcima i krpeljima. Stoga su denga groznica, čikunjgunja, donovanoza ili lišmanioza sve učestalije u Hrvatskoj i drugim europskim područjima s umjerenom klimom.
Primjerice, azijski tigrasti komarac u Hrvatskoj je prvi put uočen 2004. godine, a proteklih pet-šest godina udomaćio se u gotovo čitavoj zemlji. Taj komarac može biti prijenosnik zika virusa te još nekih virusa koje izazivaju desetak virusnih bolesti.
Polagana 'tropikalizacija' Jadrana
K tomu, Sredozemno more, a s njime i Jadran, tvrde stručnjaci, polako ulazi u područje suptropske i tropske klime. Nije nemoguće, kako tvrdi morski biolog Petar Kružić s Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, da se u Jadranskom moru, doduše u nekoj udaljenijoj budućnosti, pojave i tropski koraljni grebeni.
I drugi stručnjaci govore o polaganoj "tropikalizaciji Jadrana" u kojemu je u proteklih tridesetak godina zabilježeno 46 novih vrsta riba i rakova od kojih su neke stigle iz tropskih mora. U Jadranu je i sve više algi iz tropskih mora. Mnoge te vrste su invazivne i opasne.
