Po spomenutim je osnovama Emil Tedeschi u državni proračun samo za krizni porez, dok je bio na snazi, uplatio oko 400 tisuća kuna. Tedeschi je, procjenjuje se, lani samo iz plaće izdvojio 79 tisuća kuna za krizni porez, otprilike koliko 25 zagrebačkih zaposlenika s prosječnom plaćom zajedno uplati u mirovinski fond solidarnosti u jednoj godini. Objavljivanjem podataka o primanjima članova uprave Atlantica, što u Hrvatskoj nije baš uobičajeno, javnost je doznala koliko zarađuju prvi ljudi te velike kompanije.
Ivica Mudrinić, predsjednik uprave Hrvatskog Telekoma, letvicu transparentnosti postavio je visoko još prije dvije godine. Ne samo da T-HT redovito objavljuje njegovu i plaće članova uprave, nego ih prezentira kao neto mjesečni prihod.
Mudrinićeva neto plaća lani je iznosila 83,3 tisuće kuna mjesečno, a na kraju godine dobio je još 666,2 tisuće kuna menadžerskog bonusa.
Mudrinić je od svoje plaće i bonusa za krizni porez državnom proračunu uplatio 76,4 tisuće kuna, otprilike koliko tijekom godine zaradi pripravnik u kompaniji koju vodi. U odnosu na 2008., Mudriniću je fiksna neto plaća lani bila za tri tisuće kuna veća.
Krizni je porez troje članova uprave T-HT-a – Irenu Jolić Šimović, Božidara Poldrugača i Branku Skaramuču – zajedno stajao 118,8 milijuna kuna, dok je sedam Tedeschijevih ključnih menadžera, čija su bruto primanja također javno objavljena, zajedno za krizni porez izdvojilo najmanje 350 tisuća kuna.
Franjo Luković i Božo Prka, predsjednici uprave Zagrebačke, odnosno Privredne banke – dvojica najmoćnijih i najbolje plaćenih hrvatskih bankara, čije su plaće poslovna tajna, a procjenjuju se na oko 90 tisuća kuna neto mjesečno – uplatili su najmanje po 50 tisuća kuna kriznog poreza. Redovita plaća tek je dio njihovih ukupnih primanja.
Nema podataka za ljude iz INA-e i koncerna Agrokor
Luković i Prka u zadnje su dvije godine najbolje plaćeni hrvatski menadžeri budući da im se većina prihoda isplaćuje u dionicama banke, kao bonus za dobro obavljen posao, a tu je i dividenda od dionica što ih otprije posjeduju, piše Jutarnji list.
Praksa potpuno transparentnog objavljivanja menadžerskih plaća, koju je pokrenuo T-HT, omogućava točniju procjenu visine primanja i u onim kompanijama koje ne objavljuju takve podatke, jer se plaće na malom tržištu – kakvo je naše – formiraju bez velikih odstupanja.
Za primanja top-menadžmenta ostalih velikih kompanija nema podataka jer ih ne objavljuju. Podataka nema za najveći prehrambeni koncern Agrokor, kao ni za upravu INA-e, koja je 2005., a u svrhu inicijalne javne ponude dionica na burzi, objavila visinu plaće tadašnjeg predsjednika uprave Tomislava Dragičevića, koja je iznosila 71 tisuću kuna neto mjesečno.
Vezani članak:
arti-201105110653006
