Razumljivo, zbog straha od gubitka posla, njegov identitet ostao je skriven.
"Meso i prerađevine zbog datuma ili neke druge nepravilnosti raspakiravaju se i ponovno pakiraju za tržište. Ali, budite sigurni da ljudi koji znaju za to i koji to rade zbog čiste zarade, ne mareći za potrošače, ne jedu takvu hranu, kao ni njihova djeca", rekao je radnik za HTV.
Sve je prijavio još prošle godine. Obratio se MUP-u i USKOK-u, napisao im, na njihovo traženje, sve datume, zbivanja i imena umiješanih. Do danas, kaže, nitko nije reagirao. Možda i zato što je mesna prehrambena industrija jedna od rijetkih industrijskih grana u kojima Hrvatska zarađuje. Kaže, to je stoga što rijetko tko doista zna što jede.
Nakon veterinarske inspekcije koja jamči kakvoću i ispravnost na liniji klanja, human odnos prema životinjama i djelomice nadzire preradu, država više nema odgovornost.
U Hrvatsku se, kaže on na HTV-u, uvozi meso staro i deset godina. Kupuje se na rasprodajama u zemljama Europske unije, koje bi ga, da poštuje zakone, trebale spaliti.
Kod nas takvo meso, čini se, ne predstavlja problem, jer prema našim zakonima meso nema rok trajanja, i, po svemu sudeći, može u prodaju ako je zamrznuto i više desetljeća. U Njemačkoj, primjerice, meso može biti zamrznuto najviše šest mjeseci.
Zdenka Kocmur, iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, kaže da tako meso puno ne gubi na nutritivnoj vrijednosti, ali da se takvom mesu kvaliteta drastično mijenja.
"Meso smrznuto deset godina ne sliči svježem mesu i to se i samim pogledom može vidjeti. Ne želim vjerovati da se takvo meso uvozi u Hrvatsku", rekla je Kocmur.
Kocmur upozorava kako je na pakiranjima mesa nema detaljnih deklaracija. Najčešće je naveden datum pakiranja i/ili rok trajanja, ali kaže da su vrlo rijetka pakiranja na kojima piše porijeklo, zemlja iz koje je uvezeno, datum klanja i datum rasijecanja.
Rok trajanja za meso ne postoji!
Ružica Vazdar iz Državne sanitarne inspekcije tvrdi da se sve radi prema zakonu. Objasnila je da svaki uvoz kontrolira veterinarska inspekcija, koja provjerava je li meso u skladu s propisima te pregledava papire. Za kontrolu mesa na policama trgovina, pojašnjava, zadužena je sanitarna inspekcija koja godišnje u maloprodajnim objektima, među kojima su i mesnice napravi oko 4000 nadzora.
Na pitanje je li moguće da se proizvodi koji su pakirani 2006. ponovo prerađuju i prepakiravaju, Vazdar nije dala konkretan odgovor, nego je rekla da su te stvari regulirane te da su jasni propisi. "Ako je mesu istekao rok, ono mora biti zbrinuto na sakupljalištima za takvu vrstu otpada", rekla je Vazdar.
Problem je što zakon ne propisuje rok trajanja mesa, posebno ne zamrznutog mesa. To potvrđuje i izjava Mladena Pavića, glasnogovornika Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
"Meso traje onoliko koliko je zdravstveno ispravno", rekao je Pavić.
Prema saznanjima HTV-a, u Hrvatsku je prije dva mjeseca iz Brazila uvezena svinjetina stara više od deset godina. Jedan hrvatski proizvođač je za kilogram tog mesa platio 4,5 kuna.
Glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede Mladen Pavić kaže da nije upoznat s tim slučajem, ali da se može istražiti.
Prethodni članci:
arti-201008260190006 arti-201008050131006
