Ljudi sve manje idu u crkvu, a nemaju baš povjerenja ni u crkvene institucije.
Rezultat je to studije koju su proveli profesori Krunoslav Nikoldem s Filozofskog fakulteta i Siniša Zrinščak s Pravnog fakulteta u Zagrebu, na temu "Između distancirane crkvenosti i intenzivne osobne religioznosti: Religijske promjene u hrvatskom društvu od 1999. do 2018.".
Redoviti odlasci u crkvu u kontinuiranom su padu od 1999. do 2018. godine: 40 posto stanovništva ne pohađa vjerske obrede ili to čine vrlo rijetko u odnosu na 35 posto njih koji to čine redovito.
Upravo se udio onih koji vjerske obrede ne pohađaju nikada ili rijetko udvostručio (s 20 posto 1999. godine na 40 posto 2018. godine).
Iako je udio osoba koje se identificiraju kao religiozne stabilan te se kreće između 78 i 80 posto, nastavlja se trend pada povjerenja u Crkvu kao instituciju, kao i smanjena važnost religije u životu, što ukazuje na snažan trend "distancirane crkvenosti" (pojam koji ogleda u nedosljednosti dimenzije religioznosti i sve većem nepovjerenju u instituciju).
Sve rjeđi odlasci na misu
Rad temeljen na rezultatima empirijskog istraživanja koje je, u sklopu međunarodnoga istraživačkog projekta European Values Study (EVS), provedeno od 1. studenog 2017. godine do 1. veljače 2018. godine, pokazuje da u zadnjih dvadesetak godina nije bilo značajnijih promjena s obzirom na vjersku pripadnost u hrvatskom društvu.
Tako se 2018. godine oko 80 posto ispitanika izrazilo kao rimokatolici, što je blagi rast u odnosu na 2008. godinu kada se tako deklariralo njih 79 posto, ali i osjetno manje od 1999. godine kada se gotovo 87 posto stanovnika izjašnjavalo kao rimokatolici. Udio onih koji ne izražavaju nikakvu religijsku pripadnost u razdoblju od 2008. do 2018. godine ostao je podjednak - 18 posto.
Međutim, prakticiranje vjere pokazalo je zanimljiv trend - smanjenje udjela onih koji redovito idu na misu.
Tako je broj onih koji tjedno pohađaju vjerske obrede pao sa 31 posto u 1999. godini na gotovo 23 posto u 2018. godini. Pao je i udio onih koji vjerske obrede pohađaju barem jednom mjesečno, s 21 posto u 1999. godini na 12 posto u 2018. godini. S tim u vezi povećao se broj onih koji uopće ne pohađaju vjerske obrede, sa 10 posto 1999. godine na gotovo 20 posto 2018. godine, a povećao se i broj onih koji vjerske obrede pohađaju rijetko, navodi se u studiji.
Velik pad povjerenja u Crkvu
Gotovo 63 posto ispitanika iskazivalo je povjerenje u Crkvu 1999. godine, da bi taj postotak 2008. godine pao na 52 posto, a zatim i na 38 posto u 2018. godini. Broj onih koji nemaju nikakvo povjerenje u Crkvu, pak, povećao se sa 5 posto u 1999. godini na čak 21 posto 2018. godine.
"Sve manji postotak ispitanika smatra da Crkva adekvatno odgovara na "moralne probleme i potrebe pojedinca", a smanjuje se i postotak onih koji smatraju da Crkva adekvatno odgovara na "duhovne potrebe ljudi". S druge strane, od 2008. do 2018. godine nema većih promjena u smislu percepcije adekvatnih crkvenih odgovora na "probleme obiteljskoga života", a postotak ispitanika koji smatraju da Crkva adekvatno odgovara na "socijalne probleme u našoj zemlji danas" povećan je sa 24,9 posto na 35,2 posto", navodi se u studiji.
"Broj ispitanika koji se smatraju "uvjerenim ateistima" porastao je za oko 2,5 posto (s 2,9 posto 1999. godine na 5,4 posto 2018. godine), dok je broj onih koji se smatraju "nereligioznima" i "religioznima" ostao gotovo nepromijenjen.
Sve manje utjehe u vjeri
Zainteresiranih za sveto ili nadnaravno u hrvatskom društvu nešto je više od 70 posto ispitanika, a nezainteresiranih oko 25 posto ispitanika. Porastao je broj ispitanika kojima religija nije važna u životu, sa 21 posto na 35 posto, odnosno, smanjio se broj onih kojima je religija važna u životu, sa 77 posto na 64 posto.
Da ih vjera tješi i ohrabruje, 1999. godine smatralo je 74 posto ispitanika, dok je taj postotak 2018. godine bio 69 posto. Udio onih koji smatraju suprotno povećao se sa 16 posto 1999. godina na 24 posto u 2018. godini.
Svakodnevnu molitvu izvan vjerskih obreda 2018. godine prakticiralo je 40 posto ispitanika, dok to nikad ne čini njih oko 20 posto.
Jačanje veze između crkvene i 'desne' orijentacije
Studija je dala zanimljive rezultate i na izjašnjavanje ispitanika o tezi: "Imam vlastiti način za uspostavu veze s božanskim bez Crkve ili vjerskih obreda."
S tom se tvrdnjom 2018. godine složilo 35 posto ispitanika, baš kao i deset godina ranije. S druge strane, u promatranom razdoblju povećao se postotak ispitanika koji se ne slažu s tom tvrdnjom, sa 30 posto na gotovo 40 posto.
Religioznost je, navodi se u studiji, statistički značajno povezana sa ženskim spolom, nižim stupnjem obrazovanja i manjim naseljima/gradovima. Odnosno, crkvenoj i osobnoj religioznosti u Hrvatskoj su i dalje sklonije žene, osobe s nižim stupnjem obrazovanja, čiji roditelji imaju niži stupanj obrazovanja i koji su iz manjih naselja.
Vidljivo je i jačanje veze između crkvene i "desne" političke orijentacije.
