O nestašici radnika naslušali smo se iz sektora ugostiteljstva, građevine i trgovine pa su poslodavci često znali reći da "nema tko raditi" unatoč boljim uvjetima rada i dakako, većim plaćama. No, podaci koje je Večernji list dobio od Državnog inspektorata nakon ispekcijskih nadzora na Jadranskoj obali i u kontinentalnoj Hrvatskoj pokazuju da se stvari ipak nisu popravile. Unatoč tome što poslodavci govore - brojke ne lažu i može se vidjeti da velik broj njih i dalje krši zakon.
Kako javlja Večernji list, poslodavci ne isplaćuju ni minimalnu plaću, ne uplaćuju doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a neki strane radnike zapošljavaju bez dozvole za rad i boravak. Naravno, takvim postupcima i ponašanjem rade štetu poštenim poslodavcima koji poštuju zakon te ispunjavaju sve svoje obaveze. No, šteta je počinjena i prema državi i svim građanima.
Čak 1860 radnika nije dobilo ni minimalac
Od 1. travnja 2019. su inspektori rada, otkako je Državni inspektorat opet krenuo s radom, do 15. kolovoza ove godine obavili 3072 nadzora, a od toga su 1262 u priobalnim županijama. Kada je riječ o nezakonitosti u radnim odnosima, najveći broj njih otkriven je u građevinarstvu, ugostiteljstvu, trgovini i drugim uslužnim djelatnostima.
15.02.2018., Zagreb - Direkcija trezora Hrvatske narodne banke u kojoj se rade forenzicka ispitivanja nacionalne valute. Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
Ono što je najzabrinjavajuće u cijeloj priči jest da poslodavci čak za 1860 radnika nisu isplatili ni minimalnu plaću. Od ukupnog broja tih radnika, minimalac nije dobilo 1425 radnika s obale. Njih 1384 nije dobilo minimalac u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Ličko-senjskoj županiji.
Poslodavci ne prijavljuju radnike
Broj upravnih mjera koje su inspektori rada donijeli iznosi 412, a od toga je njih 174 u jadranskim županijama. Mjere su se većinom odnosile na privremene zabrane obavljanja djelatnosti poslodavcima zbog neprijavljivanja radnika na mirovinsko osiguranje s prvim radnim danom ili na odgovarajuće radno vrijeme, kao i na zapošljavanje stranaca bez dozvole za boravak i rad te na naredbe poslodavcima da radnicima dostave obračune neisplaćene plaće, piše Večernji.
Od 87 rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti, njih čak 71 bilo je u jadranskim županijama. Najviše ih je bilo u Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Ličko-senjskoj. Zašto? Jer su za poslodavce radili radnici neprijavljeni na mirovinsko osiguranje te stranci bez dozvola. Ipak, nakon što su poslodavci ispravili nezakonitosti, zabrana obavljanja je ukinuta za njih 49. Utvrđeno je i 1590 prekršaja, a od njih je 749 u priobalju, a to pokazuje da poslodavci krše zakon jednako na kontinentu i Jadranu. Protiv poslodavaca su inspektori preko prekršajnih sudova podnijeli 757 optužnih prijedloga. Polovica od toga nalazi se u jadranskoj Hrvatskoj.
Najčešći prekršaji
Neprijavljivanje radnika na mirovinsko i zdravstveno osiguranje i prijavljivanje nakon roka, neisplata minimalne plaće, prekovremeni rad, dnevni i tjedni odmor, neizdavanje potvrde o ugovoru o radu prije početka rada, sklapanje ugovora na određeno, nedostavljanje isprava o plaći radnicima, najčešći su prekršaji koje rade hrvatski poslodavci.
Fiskalna blagajana u kafiću 13.09.2018., Sibenik - Fiskalna blagajana u kaficu Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Poslodavci nisu sklopili pisani ugovor o radu ni izdali potvrdu o ugovoru prije početka rada sa 279 radnika, a od toga je 155 radnika iz jadranske Hrvatske. U tome prednjače poslodavci u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Ličko-senjskoj županiji. Čak 277 radnika nije prijavljeno na mirovinsko osiguranje, od toga njih 163 u priobalju, ali opet ih je najviše bilo u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Ličko-senjskoj županiji, i to njih 199. Na mirovinsko prije isteka roka prijavljena su 462 radnika, 122 stranca radila su bez dozvola, od toga njih je 102 u priobalju i ponovno najviše (80) u Istri, Primorsko-goranskoj i Ličko-senjskoj županiji.
Loši higijenski uvjeti obavljanja posla
U prijavama se radnici najčešće žale na nesklapanje pisanog ugovora o radu, neprijavljivanje na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, neisplatu plaće, povredu odredbi o radnom vremenu i odmorima... Pod nadzor turističke inspekcije došlo je 4158 tvrtki i građana koje se bave ugostiteljstvom i uslugama u turizmu. Na kontinentu je provedeno 1217 nadzora, a u priobalju 2941.
Čak u 3342 slučaja (što čini postotak od 80) nije bilo povrede propisa. Tijekom 816 nadzora bilo je 877 povreda propisa. Svoj nadzor provela je i sanitarna inspekcija koja je to učinila na 5141 ugostiteljskom objektu, a 2633 otpada na Jadran i 2508 na kontinentu. Najčešći nedostaci, osobito u sektoru ugostiteljstva, odnose se na opću higijenu i uvjete u kojima se obavlja djelatnost rukovanja i čuvanja hrane kao i na sustave samokontrole hrane.
