Neke zemlje Europske unije planiraju uvesti četverodnevni radni tjedan u sklopu svojih reformi tržišta rada. Je li takvo što moguće u Hrvatskoj, za N1 su govorili predstavnici poslodavaca i sindikata te stručnjaci radnog i socijalnog prava. U načelu, nitko nema ništa protiv, ali uz određene uvjete.
Većina zaposlenih, naravno, ne bi imala ništa protiv da za ističu plaću tjedno radi jedan dan manje. No, smanjenje fonda sati ovisi i o vrsti sektora, kao i tome odgovaraju li četiri radna dana i broj sati poslodavcu i zaposleniku.
'Radnici su opušteniji, zadovoljniji, učinkovitiji...'
“Skraćivanje satnice ovisi o radnom tjednu u kojem proizvodnja rada stagnira ili raste, uvjetima u kojima je manje oboljevanja i izostanaka s posla. Radnici su opušteniji, zadovoljniji, učinkovitiji i više vremena mogu provesti s obitelji”, kazao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Poduzetnici također nemaju niišta protiv, ali ističu da je takvo što neizvedivo za cijelo gospodarstvo.
“U Hrvatskoj nedostaje radne snage. Moramo uvoziti sezonsku snagu za ugostiteljstvo i građevinu, tako da u ovom slučaju smanjenje radnog vremena i količine koju ljudi odrade može se negativno odraziti na ekonomiju”, smatra izvršni direktor Udruge Glas poduzetnika Dražen Oreščanin.
Skraćenje moguće i bez izmjena zakona
Zakon o radu već sada omogućava fleksibilnost radnog vremena, ali ti o ovisi od struke do struke.
“Nisam siguran da u ovoj situaciji postoji potreba za smanjivanjem radnog vremena. Znamo da smo država u kojoj je turizam toliko izražen sezonski. Kad se radi o nekim novim industrijama, IT industriji i slično, onda se efikasnost može postići i na drugi način koji će odgovarati i potrebama poslodavca i radnika. Ne treba stvarati zakone koji će te dogovore ograničavati”, kazao je za N1 Viktor Gotovac, profesor s Katedre za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Prema svemu tome, kraći radni tjedan moguć je i bez promjene Zakona, ali o tome se moraju dogovoriti poslodavci i radnici.
