Obnova Zagreba posvađala je stanovnike metropole. Jedni bi da država plaća obnovu, a drugi misle da ju trebaju plaćati vlasnici nekretnina.
"Zašto svi građani, sve je to privatno vlasništvo. Ako je privatno vlasništvo, onda sam ja odgovoran. Ili osiguranje ili preuzeti rizik na svoj trošak".
"Ako su elementarne nepogode, trošak bi svi trebali podnijeti."
"Država treba platiti, odnosno, mi plaćamo državi pa na kraju mi stradamo."
"Mislim da treba država pomoći."
"Netko nema previše novaca, ali ima stan koji sad uredi koji je oštećen. Naš novac iz budžeta se uloži i taj stan postaje bitno vrjedniji tom pojedincu", mišljenja su nekih od građana.
Slična rasprava vodi se i na društvenim mrežama.
"A kad se naša lova dijeli po cijeloj Hrvatskoj, a i šire, onda je to u redu".
"Privatne osobe bi trebale brinuti i snositi posljedice prirodnih i ostalih katastrofa na svojoj imovini, a država na državnoj imovini", glase neki od komentara.
Saborski zastupnik Dario Zurovec smatra da je nepravedno da država obnavlja privatno vlasništvo. Kaže da tako ljudi iz siromašnijih dijelova plaćaju obnovu bogatih iz Centra Zagreba.
"Naš stav je da je privatna imovina privatna odgovornost i da se osoba u čijem je vlasništvu treba pobrinuti za to na najbolji mogući način. Mogu naglasiti da su mi se javili stanovnici grada Zagreba koji se ne slažu s takvim zakonom, čak i vlasnici nekoliko nekretnina koje su osigurali i koje su stradale u potresu i naravno da su ljudi nezadovoljni s takvim odlukama", kazao je saborski zastupnik Zurovec iz Fokusa.
Predloženi model je da država financira 60 posto, grad 20 posto i vlasnici 20 posto.
"Do sada u svim ovakvim ili sličnim procesima država je obnovu radila sto posto iz državnog proračuna. Ovo je veliki iskorak u kojem implementiramo u osiguranje konstrukcije i privatni kapital suvlasnika.To bi moglo biti sistemom 60, 20, 20 ili nekim drugim omjerom za koji ćemo dobiti objektivnu i kvalitetnu analizu", objasnio je ministar graditeljstva i državne imovine Darko Horvat
Najavljen je i imovinski cenzus. To znači da bi oni s većim primanjima trebali plaćati više od onih koji zarađuju manje, ali još se ne zna kako bi se to u praksi provelo.
Ako netko nema novca ni za 20 posto predviđenih za obnovu, može dati stan u zalog za kredit, a kamatu kredita bi subvencionirala država.
Država će obnavljati, ali ne i uređivati stanove. Uređenje samih stanova je na vlasnicima.
"Ono što Zakonom nije jasno regulirano jest što će se dogoditi ako se pri sanaciji jednog konstruktivnog zida koji se nalazi u kupaonici, mora uništiti kupaonica ili se pri sanaciji podne ploče mora uništiti pod u stanu. To su ogromni troškovi. Nije predviđeno da se uredi sam stan, nego konstrukcija. To znači da suvlasnici mogu dobiti svoju zgradu kao konstruktivno stabilnu, ali stan potpuno uništen", objasnio je Tihomil Matković, predsjednik Društva arhitekata Zagreb.
Kod obiteljskih kuća postoji mogućnost dobivanja zamjenske, odnosno građenje nove, sukladno broju članova obitelji. Ako će se pak rušiti zgrada i graditi nova, suvlasnici bi po prijedlogu zakona ostali bez vlasništva.
"Zakon je predvidio uklanjanje zgrada, ali ti vlasnici bi bili nagrađeni dugotrajnim pravom na najam stana. Međutim, to nije uravnoteženi odnos prema svim vlasnicima nekretnina i to treba unaprijediti. Moguće je da bi netko tko je imao stan u centru Zagreba imao sufinancirani najam, ali to bi bio samo najam, ne i vlasništvo", kazao je Matković.
Zakon o obnovi Zagreba na snagu bi mogao stupiti na jesen, ali već je sad izgledno da će nezadovoljnih biti i da će idućih godina biti dorađivan.
