Zagrepčane dočekao užasan prizor: Jednu mrtvu mačku našli u kutiji na livadi, a tri su bačene u kontejner

Početkom ovoga tjedna u zagrebačkom naselju Siget prolaznici su zatekli užasan prizor mrtvih tijela četiriju mačaka na dvije lokacije udaljene nekoliko minuta hoda. Jednu mačku s lokalnog hranilišta pronašli su u zatvorenoj kartonskoj kutiji na livadi, a tri mačke, koje su vjerojatno imale svoje skrbnike, bačene su u kontejner za smeće u kojemu je, zamotana u vrećicu, ležala i jedna krvava mačka. 

Četvrdesetak udruga koje čine Mrežu za zaštitu životinja zgrožene su novim ubojstvima mačaka i oštro osuđuju zlostavljače i ubojice životinja. Mag. iur. Ivana Lunka, koordinatorica Mreže, navodi: „Smatramo da je situacija alarmantna i da je jedino učinkovito rješenje da općine i gradovi, koji to još nisu učinili, što prije propišu obaveznu trajnu sterilizaciju kao način kontrole razmnožavanja pasa i mačaka. Napuštene mačke koje se razmnožavaju na ulici ne padaju s neba, nego potječu od neodgovornih skrbnika.”

Udruge iz Mreže ističu nužnost osnivanja inspekcije za zaštitu životinja, za što se bore već godinama. Lunka dodaje: „Takva inspekcija djelovala bi po uzoru na organiziran sustav zaštite životinja kakav je već poznat u svijetu kao policija za životinje. Ona bi se bavila pomaganjem zanemarivanim, napuštenim i zlostavljanim životinjama. Surađivala bi sa skloništima, policijom, veterinarskim stanicama i udrugama te bi bila ovlaštena tražiti počinitelja, naplatiti kaznu na licu mjesta i, ako je potrebno, oduzeti životinju. Rad takve inspekcije imao bi i preventivni utjecaj jer bi ovakvi slučajevi ubijanja bili sankcionirani.” 

Alemka Bačić iz Udruge SOS za mace, koja je članica Mreže za zaštitu životinja, prisjeća se da je proljetos, u istome kvartu, pronađena pitoma mačka s 13 metaka od zračne puške u tijelu. Zahvaljuje na brzoj reakciji policije koja je napravila očevid i nada se da će se pronaći počinitelji ubojstava kako bi odgovarali za kazneno djelo mučenja i ubijanja životinje maksimalnom zatvorskom kaznom od godinu dana. No smatra da je za pomoć mačkama, koje nisu krive što su ih dotadašnji skrbnici odbacili, potrebna suradnja svih i prijavljivanje svakog slučaja zanemarivanja, napuštanja, zlostavljanja i ubijanja.

Govoreći o mačkama na ulicama, koje su najmanje zaštićene, istaknula je: „Potičemo građane da, u suradnji s gradom, organiziraju hranilišta za slobodnoživuće mačke na kojima se građani, odnosno udruge za zaštitu životinja, brinu da sve mačke budu sterilizirane, liječene i redovito hranjene, a mnoge i udomljene. Umjesto brutalnih prizora otrovanih i na druge odvratne načine ubijenih mačaka, pokušajmo zajedno pomoći napuštenim životinjama kako bi suživot ljudi i mačaka na ulici bio što kvalitetniji.”

Mreža upozorava i da u hrvatskim gradovima nisu dobro riješena hranilišta za mačke pa se na registraciju često čeka godinama. Stoga je važno da općine i gradovi svojim odlukama o načinu i uvjetima držanja kućnih ljubimaca obavezno propišu trajnu sterilizaciju vlasničkih (skrbničkih) mačaka i tako na human način riješe stalni priljev novih mačića koje odbacuju njihovi neodgovorni skrbnici. 

Zakonom nije propisana obaveza mikročipiranja mačaka, iako svaki skrbnik može mikročipirati mačku kako bi ju lakše pronašao u slučaju da se kreće po vani i odluta. Zbog izostanka obaveznog mikročipiranja, kada se radi o skrbničkim mačkama kao u ovome slučaju, ne može se utvrditi čije su. 

Stoga udruge okupljene u Mreži za zaštitu životinja pozivaju sve da mikročipiraju i kastriraju mužjake i ženke mački o kojima skrbe te da prijavljuju zlostavljanja, zanemarivanja i ubojstva životinja kako bi policija i državno odvjetništvo mogli stati na kraj zlostavljačima.