Zagrebačko sveučilište pripremilo je odluku, koja je prošlog tjedna većinom glasova prihvaćena na Odboru za proračun, prema kojoj će doći do porasta participacije školarina za redovite studente čiji trošak studiranja ne pokriva država, piše Jutarnji list.
'To su realni troškovi'
Ukoliko ta odluka bude prihvaćena na Senatu, to znači da bi visina maksimalne participacije bila podignuta na 8400 kuna za društveno i humanističko područje, 9600 za interdisciplinarno, odnosno 10.200 kuna za umjetničko, biomedicinsko, biotehničko, prirodno i tehničko područje.
Naime, prema odluci iz prosinca 2015. godine, ovisno o području studiranja maksimalne participacije iznosile su od 7200 kuna do maksimalnih 9600 kuna. U slučaju da se fakulteti odluče za povećanje maksimalnog iznosa školarine, cijena ECTS boda će porasti. U slučaju da je riječ o humanističkom području, cijena ECTS boda će iznositi 143 kune (do sada je koštao 120). Dakle, ako student padne godinu plaćao bi 8400 kuna umjesto 7200.
Rektorat objašnjava kako su to iznosi za one studente koji sami plaćaju studij, odnosno nisu ispunili uvjete studiranja i prikupili dovoljan broj ECTS bodova.
"To su realni troškovi nastali povećanjem životnih troškova i nisu ništa više od onoga što piše u odluci Vlade. Treba reći da su to maksimalni troškovi, što znači da ih neće možda sve sastavnice prihvatiti", kazao je izjavio rektor Damir Boras, piše Jutarnji list.
Dodatni prihodi
Odluka koju prihvatio Odbor za proračun spominje se Vladina odluka o programskom financiranju sveučilišta, međutim u njoj nema nema navedenog povećanja participacija. Kako neslužbeno doznaju u Jutarnjem, Ministarstvo ne zna za ideju podizanja participacije, niti vide opravdanje za takvu odluku.
Naime, prema odluci Vlade izdvaja se više sredstava iz proračuna upravo na poziciji troškova subvencije studenata. Studentima koji prvi puta upišu prvu godinu studija i oni koji prethodnu završe s 55 ili više ECTS-bodova država plaća studija, a onima koji prikupe manje od toga, naplaćuje se određeni iznos tako da se ECTS bod računa tako da se iznos maksimalne participacije podijeli sa 60.
Ako Senat prihvati odluku, to znači da će fakulteti i akademije moći povećati cijene ECTS-boda, što im donosi dodatne prihode od školarina.
Ministarstvo nam ne povećava ukupni iznos sredstava
Prema dokumentima ustupljenima Jutarnjeg lista, prema kojima se vidi pregled materijalnih troškova Rektorata u 2018. godine, primjetan je rast izdvajanja za sam Rektorat. Naime, državni proračun za zagrebačko Sveučilište izdvaja se oko 156 milijuna kuna. Od tog ukupnog iznosa na ukupne materijalne i financijske rashode Rektorata odlazi 39,345.345 kuna, pri čemu oko 18 milijuna iznose materijalni i financijski rashodi uknjiženi kao rashodi koji nemaju pokriće iz drugih izvora financiranja.
Jedna od tih stavka je i ona za “uredski materijal i ostali materijalni rashodi”, koja iznosi čak 4,8 milijuna kuna, a u to je uključen i iznos od 2,2 milijuna utrošen na službena putovanja. Rektorat je u prošloj godini za usluge promidžbe i informiranja potrošio preko 1,9 milijuna kuna, za računalne usluge 1,8 milijuna, a za reprezentaciju milijun kuna.
Upitan za porast troškova, rektor Boras je kazao: "Ministarstvo nam ne povećava ukupan iznos sredstava usprkos donesenoj strategiji. Zašto je to tako, treba pitati Ministarstvo".
Odgovarajući na pitanje o pojedinačnim troškovima Rektorata, poput 2,2 milijuna za službena putovanja i 4,8 milijuna za uredski materijal, Boras navodi kako nije riječ samo o uredskom materijalu već i drugim uključenim troškovima.
