Riječ je, kako piše Jutarnji list, o timu FER-ova robotičkog laboratorija Larics koji je skupa s kolegama iz laboratorija Labust s istog fakulteta dio međunarodnog konzorcija koji je 2014. godine pobijedio na natječaju prestižnog 'NATO Science for peace and security' programa. Uz timove s FER-a, u konzorciju su i timovi sa Sveučilišta u Dubrovniku, sarajevskog Elektrotehničkog fakulteta te Sveučilišta Limeric iz Irske.
'Čudovište' široko dva metra
Kad bude dovršen, Morus će biti pravo 'čudovište' široko dva metra i teško 25 kilograma koji će pogonjen s 4 propelera moći izdržati u zraku punih sat vremena i preletjeti 20 nautičkih milja.
Projekt je vrijedan više od 6 milijuna kuna, a pobijedio je u konkurenciji 32 projekta iz cijelog svijeta.
"Osnovni cilj projekta je stvoriti letjelicu koja će umjesto ljudi u čamcima za lošeg vremena moći sama izaći na pučinu pri, primjerice, havariji tankera, pronaći podvodnu ronilicu koja provodi inspekciju, podići je i vratiti na obalu kako bi se očitali njezini podaci", kaže prof. Stjepan Bogdan.
Dron će se moći koristiti i za nadzor opožarenih područja, naftnih bušotina ili vjetrenjača. Prof. Bogdan za primjer kaže da bi se uz takvuletjelicu svojedobno izbjegla tragedija na Kornatima.
Benzinski umjesto električnog pogona
Morus je 'drugačiji' dron jer umjesto električnog ima benzinski pogon. Pouzdaniji je i stabilniji te može ponijeti čak 75 kilograma tereta. Drugi detalj koji Morus razlikuje od ostalih dronova jesu maleni uređaji nalik na vage koji će biti smješteni u svakom krilu drona. Riječ je o utezima teškim 1,5 kilogram koji će se velikom brzinom micati lijevo-desno kako bi dron lakše mijenjao težište i kako bi se njime moglo lakše upravljati.
"Inspiracija mi je došla iz raketa i starih podmornica koje slične balaste koriste kad polijeću ili zaranjaju. Samo što je njegov sustav znatno dinamičniji i brži", kazao je prof. Bogdan za Jutarnji list.
Samo u mirnodopske svrhe
Projekt je na kraju prve godine, a prvi let bi trebao imati u ožujku iduće godine.
Okvir drona je karbonskii naručen je iz Kine, dok su propeleri dijelom od karbonskih vlakana, a dijelom od bukovine. Na kraju će biti odabran materijal koji se na testovima pokaže boljim.
Svaki motor ima 12 konjskih snaga, a propeleri se vrte na 6500 okretaja. Konstrukcija letjelice dizajnirana je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje.
Iako je naručitelj NATO, Bogdan ističe kako je riječ o civilnom programu pa se letjelica nikada neće smjeti koristiti u vojne svrhe.
