Već tijekom listopada računi za plin i struju u većini su ustanova veći za dva, tri ili četiri puta, a iz Grada Zagreba za Jutarnji su pojasnili kako se točno pridržavaju uputa Vlade i EU i koja točno pravila vrijede za štednju. U objektima gradske uprave ograničili na preporučenih 21 Celzijev stupanj. Dali su zaposlenicima uputu i da provjetravanje prostorije svedu na minimum. Poslali su i detaljne naputke na adrese svojih ustanova.
Samo Gradska uprava uštedjet će 15 posto
"Procjenjuje se da je za smanjenje temperature grijanja za jedan stupanj ušteda oko pet do deset posto, a kako je u prostorima gradske uprave temperatura smanjena za dva do tri stupnja, minimalne uštede bit će oko 15 posto", napominju iz Grada. Zabranili su dogrijavanje prostorija električnim grijalicama i klimom. Struju štede i gašenjem računala te su, navode, maksimalno smanjili korištenje umjetnog svjetla. Ono se gasi čim je prostorija prazna i ne pali se ako u nju dopire dovoljno prirodnog svjetla.
Štedi se i u vozilima ZET-a. Iz gradske PR službe upozorili su da su sa štednjom u autobusima i tramvajima počeli na ljeto limitiranjem temperature hlađenja na 25 Celzijevih stupnjeva. Nastavili su tijekom jeseni i zime, uputivši vozače da grijanje ne pale sve dok vanjska temperatura nije niža od pet stupnjeva, a kad to učine, da ga ne stave na više od 20.
Jedno od najfrekventnijih mjesta u Zagrebu je i Glavni kolodvor, u kojem se putničke prostorije griju na između 15 i 17 Celzijevih stupnjeva. Zbog njegove otvorenosti neisplativo je koristiti se višom temperaturom. Vestibul Glavnog kolodvora, poveznica 1. perona i vrata prema Tomislavovu trgu, se ne grije.
U vrtićima i školama nema štednje
Ipak ne štedi se svugdje. Državni pedagoški standard propisuje da bi temperatura u prostorijama za boravak djece u vrtićima trebala biti od 20 do 22 stupnja. Kod škola se toleriraju za stupanj niže temperature. U osnovnim i srednjim školama temperatura u učionicama, sukladno odredbama DPS-a, mora biti 20, u hodnicima i stubištima 18, a u dvorani za tjelesnu i zdravstvenu kulturu od 16 do 18 Celzijevih stupnjeva - naglašavaju iz gradske uprave.
Zagreb ne smanjuje niti grijanje u gradskim bazenima. Kao razlog izdvajaju Pravilnik o sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima bazenskih kupališta te o zdravstvenoj ispravnosti bazenskih voda, kojim se propisuje pH vrijednost bazenske vode i količina klora koju ona treba sadržavati. Zato je, kažu iz Grada, važno održavati određenu temperaturu vode i zraka na bazenima da bi te vrijednosti ostale unutar propisanih okvira.
Mjere štednje u preostalim sportsko-rekreacijskim objektima razlikuju se u svakome od njih. Ovise o energetskim svojstvima građevine i rasporedu korištenja objekta. U najvećoj dvorani u Hrvatskoj, Areni Zagreb, isto primjenjuju sve propisane smjernice. Iz Zagrebačkog holdinga kažu da trenutačno nemaju značajnih odstupanja u ovogodišnjim računima za energente s obzirom na 2021.
Domovi i ustanove za skrb štede na pomoćnim prostorijama
Zbog specifičnosti korisnika kojima usluge pružaju ustanove u nadležnosti Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, a radi se većinom o ranjivim skupinama društva (osobe starije životne dobi, osobe s invaliditetom, djeca s višestrukim oštećenjima…), nije realno očekivati smanjivanje minimalnog komfora u prostorima koje koriste, što je u skladu s propisima - ističu iz Grada. Zato u bolnici Sveti Duh, jednoj od dvije gradske, nastoje uštedjeti na potrošnji energenata u prostorijama gdje je to moguće.
Čine to smanjujući grijanje u uredima, pomoćnim prostorijama, skladištima, sobama dežurnog osoblja, hodnicima, stubištima… Snižavaju ju zapravo u svim prostorijama koje nisu ambulante, bolesničke sobe, operacijske sale ili čekaonice, koje se griju na 21 Celzijev stupanj. Što se tiče troškova za energente u bolnici, u odnosu na listopad prošle godine oni su pali za 39 posto. Tada su platili 536 tisuća kuna, a ove godine 326 tisuća kuna.
Najviše su uštedjeli, 213 tisuća kuna, na računu za grijanje, čemu je pridonio topli listopad. Uštedjeti namjeravaju i zamjenom klasičnih žarulja LED rasvjetom, koja troše 90 posto manje energije.
