Velik dio Zagreba preplavile su smeđe kante. Po nekim kvartovima ima ih kamo god se okrenete, no sadržaj u njima nije proporcionalan njihovoj brojnosti.
Naime, većina kanti u koje bi se trebao odlagati biootpad su - prazne, a i ono što se skupi u Zagrebu se nema kamo odlagati pa se sve odvozi u drugi grad.
"Nismo se naviknuli na to"
Kante i kontejneri jedni do drugih. Može se birati u koji ćete ubaciti kuhinjski otpad, no u njima gotovo ništa. Tek koja kora od lubenice i banane, trulo voće i povrće i izmet od psa. Ima tu i dobre volje za odvajanjem, no plastične vrećice nikako ne idu u biootpad.
"Odvajam doma i onda bacam u otpad. Mislim da još nismo dobili te smeđe", kazao je Zagrepčanin Ivica Gledec. "Nismo se naviknuli na to. Uvijek smo sve bacali u isto smeće. Sad se moramo na to naviknuti", rekao je Nikola Čubranić iz Zagreba.
Ima i onih koji su se brzo naviknuli. "Ne baš onako kako bismo željeli, nismo baš tako savršeni, ali ovo nam se svidjelo. Smatram da ima previše kanti za biootpad, previše tih kontejnera. Ljudi to jako malo koriste, ali podržavam to", kazala je Zagrepčanka koja je željela ostati anonimna.
Gotovo sav taj biootpad odlazi u bioplinski pogon u Križevce
Pa i radnici Čistoće koji ih jednom na tjedan prazne, nemaju baš puno što istresti. Ipak, iz 45.000 spremnika ove su godine ispraznili 1100 tona ljuski od jajeta, ostataka voća i povrća, lišća i granja, no - nedovoljno.
"Što se tiče zajednice korisnika, situacija je malo lošija, što je možda i razumljivo u početku. Malo bolja situacija je kod obiteljskih kuća jer naši sugrađani koji imaju okućnice, vrtove, već su se susreli s biootpadom", rekao je pomoćnik voditelja podružnice Čistoća Slavko Ivanda.
A gotovo sav taj biootpad odlazi u bioplinski pogon u Križevce. "Ono što naša podružnica Zrinjevac ima u svojim kapacitetima je nedovoljno da bismo zaprimili tolike količine", kaže Ivanda.
Nedostatak kompostane Zagreb ove godine platio 1,6 milijuna kuna
Pa moraju plaćati 1470 kuna po toni. Što znači da je ove godine nedostatak kompostane Zagreb platio milijun i 600 tisuća kuna. Tu se odvaja oko 30 posto ukupnog otpada, u cijeloj Hrvatskoj oko 25 posto, a trebali bismo - 50 posto. Ima i gradova u kojima za smeđu kantu nisu ni čuli.
"Nije bit odvojeno skupljanje, nego je bit da se otpad odvojeno skupi kako bi se mogla dobiti kvalitetna sirovina. Ljudi će se na to morati priviknuti, sad je ostao jedini problem postavljanja infrastrukturnih građevina koje će obrađivati taj otpad", kaže Danko Fundurulja iz Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom.
A imali smo prilike vidjeti kako ljudi te građevine nikako ne žele u svojoj blizini. Možda će u Novskoj za nekoliko godina osvanuti mjesto za pretvaranje zagrebačkog biootpada u energiju. Do tada, građani se mogu prvo naučiti kako pravilo bacati smeće.
