U metropoli je ovih dana glavna tema novi sustav odlaganja otpada, a najviše pomutnje izazvale su vrećice u koje Zagrepčani od 1. listopada jedino smiju odlagati miješani otpad. Model koji uvodi zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević među građanima je izazvao sumnju u tehničku izvedivost i zakonitost, a doveo je i do brojnih negodovanja zbog naplate i mogućih kazni. Iz jednog drugog grada u Hrvatskoj, naglašavaju kako su osmislili jeftiniji i funkcionalniji sustav. Stoga smo usporedili Zagreb i Samobor, ZG vrećice protiv otpadomjera.
Otpadomjer
U Samoboru su osmislili sustav gospodarenja otpadom koji, kako nam kažu, nije prilagođavan davatelju usluge već građanima. U središtu samoborskog upravljanja otpadom je otpadomjer. Uređaj koji se ugrađuje na poklopce spremnika za miješani komunalni otpad u višestambenim zgradama i koji evidentira odlaganje otpada za svakog korisnika zasebno. Riječ je o spremniku zapremine 1100 L i polupodzemnim spremnicima zapremnine 5 m³.
''Građani ne trebaju iz pričuve financirati izgradnju bokseva za otpad, kao što je to slučaj u Zagrebu, ne trebaju kupovati posebne plastične vrećice niti snose odgovornost za ubacivanje otpada od strane trećih osoba'', rekla je za RTL.hr iz Grada Samobora.
Nakon ugradnje otpadomjera, spremnik se zaključava i nije moguće bacanje otpada u spremnik osim putem pretinca na otpadomjeru. Korisnik otključava pretinac otpadomjera putem dodijeljene mu kartice ili ključa i u njega odlaže vrećicu volumena pretinca otpadomjera od najviše 25 L u polupodzemnim spremnicima, odnosno 30 L u spremnicima od 1100 L. Putem dodijeljene kartice ili ključa, korisniku će u sustavu biti evidentirano svako otvaranje pretinca otpadomjera kao odlaganje 25 L miješanog komunalnog otpada za polupodzemne spremnike, odnosno 30 L miješanog komunalnog otpada za spremnike od 1100 L.
Na kraju obračunskog razdoblja podaci se iščitavaju sa svakog otpadomjera i to čini osnovu za varijabilni dio računa korisnika. Primjerice, ako je korisnik tijekom mjesec dana otvorio pretinac otpadomjera 8 puta na spremniku od 1100 L, to znači da je odložio 8x30 L= 240 L miješanog komunalnog otpada i to je vrijednost koja čini osnovu za varijabilni dio računa korisnika.
ZG vrećice
Kada je u pitanju glavni grad, korisnici usluge plaćat će fiksnu mjesečnu naknadu za odvoz otpada, odnosno minimalnu cijenu fiksne javne usluge kako propisuje Zakon o gospodarenju otpadom, dok će zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada plaćati kroz kupnju za to namijenjenih, specijaliziranih vrećica volumena 10, 20 ili 40 litara. Građani će tako za otpad dio plaćati kroz fiksnu naknadu, a dio kroz vrećice koje jednostavno moraju imati.
Uz novitet ZG vrećica, stanovnici Zagreba po novom moraju svoje spremnike za prikupljanje miješanog komunalnog otpada te reciklabilnog komunalnog otpada držati "pod ključem".
Potrebno je otpad držati u zaključanim smetlarnicima i podrumima, haustorima, ograđenim dvorištima, tipiziranim boksovima, koji su smješteni unutar katastarske čestice nekretnine ili smješteni na bilo koji drugi odgovarajući način kojim se onemogućuje pristup spremnicima od strane trećih osoba.
Ako to nije moguće – korisnici od Grada trebaju tražiti dodjelu javne površine za tipizirane boksove za spremnike, kako bi isti bili pod ključem, odnosno nedostupni trećim osobama.
Kazne
Od subote, tko u Zagrebu odloži i baci smeće u vrećicu koja nije službena "ZG vrećica", zagrebački komunalni redar ima ga pravo kazniti novčanom kaznom od 700 do 1000 kuna. Mnogi građani koji žive u višestambenim zgradama boje se da će morati plaćati kaznu za tuđe kršenje pravila.
Kako će se urediti kontroliranje spremnika koji pripadaju suvlasnicima zgrada, Gradska uprava ostavila je njima na odgovornost. U onim zgradama u kojima već postoje smetlarnici, suvlasnici ih trebaju staviti pod ključ kako bi izbjegli da se njima služe treće osobe.
“Oni koji do sada nisu zaključavali smetlarnike, trebat će se dogovorno organizirati u vlastitoj međusuvlasničkoj zajednici”, navode iz Grada.
No, iz Grada Zagreba poručuju da će u početku educirati građane, a eventualne kazne naplaćivati nakon upozorenja.
Cijene
U Samoboru kućanstva će fiksni dio plaćati 79,87 kuna, a nekućanstva 90,25 kuna, dok će varijabilni dio plaćati 0,15 kuna po litri predanog otpada. Umanjit će se cijena za sve koji kompostiraju i to od 1 do 3 eura, ovisno o području, a čak 50% umanjenja varijabilnog dijela cijene bit će omogućeno svima onima koji imaju djecu do dvije godine starosti i to zbog potrebe odlaganja pelena. Isto će vrijediti i za odrasle s problemom inkontinencije.
''Novi sustav gospodarenja otpadom trebao bi stvoriti novu naviku kod korisnika i osvijestiti ih kako kroz odvajanje papira, plastike i dugog korisnog otpada mogu smanjiti udio miješanog otpada te time dugoročno utjecati i na cijenu odvoza otpada'', pojasnili su iz Grada Samobora za RTL.hr.
ZG Vrećice su dostupne na više od 500 prodajnih mjesta. Paket od deset vrećica od 10 litara košta 20 kuna, paket vrećica od 20 litara košta 40 kuna, a paket vrećica od 40 litara 80 kuna.
Cijena obvezne minimalne javne usluge (fiksni dio) iznosit će 45 kuna (5,97 eura) mjesečno za korisnike usluge iz kategorije kućanstvo, odnosno 90 kuna (11,95 eura) mjesečno za pravne osobe i obrtnike. Zbrojem fiksnog iznosa i cijene utrošenih vrećica dolazi se do mjesečnog troška za odvoz otpada.
Isti cilj
Oba grada su pri objašnjavanju novog sustava gospodarenja otpadom naglasila kako je novi sustav pošteniji, jer će ljudi će moći plaćati uslugu odvoza komunalnog otpada tako da više plaćaju, ako ne odvajaju. Oni koji odvajaju otpad plaćat će manje.
''Do sada su svi praktično plaćali istu cijenu usluge bez obzira koliko su otpada bacili. Uspostavom novog sustava svaki će korisnik plaćati samo onu količinu miješanog komunalnog otpada koju je odložio u spremnik. Također će imati mogućnost direktnog utjecaja na smanjenje iznosa računa na način da više odvaja otpad'', poručili su iz Grada Samobora.
Uz to, iz oba grada naglašavaju kako je cilj uvođenja novih modela stvoriti novu naviku kod građana i osvijestiti kako kroz odvajanje papira, plastike i dugog korisnog otpada mogu smanjiti udio miješanog otpada te time dugoročno utjecati i na cijenu odvoza otpada.
