Mnogi Zagrepčani žale se kako su ih ovoga ljeta neprestano grizle neobične, gotovo prozirne male "bubice" jedva uočljive golim okom.
"Ne znam odakle su se pojavile. Po ovim vrućinama ne možeš sjesti na balkon bez majice jer svake sekunde te nešto ugrize po leđima ili rukama", požalio se za 24 sataIvan koji živi u zapadnom dijelu Zagreba i kaže kako dosad nije viđao te napasne insekte.
Na njih se žali i Daniela iz Novog Zagreba govoreći da su "iritantne i grizu". Ona pak smatra da je njihova pojava povezana sa gomilama smeća u gradu i njegovim neodgovarajućim zbrinjavanjem.
'Biljojedi su, ne znamo zašto napadaju ljude'
Osim Zagreba te su "bubice" preplavile i druge gradove i naselja u Hrvatskoj, a u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju za Dnevnik.hr kažu da je riječ o invazivnoj vrsti stjenice, dok na Šumarskom fakultetu u Zagrebu dodaju da su stjenice "prastara priča" te da postoje hrastova i platanina stjenica.
"Točnije, hrastova mrežasta stjenica (Corythuca arcuata) i mrežasta platanina stjenica (Corythuca ciliata). Obje su stigle iz Sjeverne Amerike u Europu. Platanina stjenica prvi put je registrirana u Italiji, u okolici Padove, tijekom 70-ih godina prošlog stoljeća, a hrastova se pojavila negdje oko 2000. godine. Ove stjenice su biljojedi, hrane se biljnim sokovima. Ne znamo zašto napadaju ljude. Za sada nema informacija o tome prenose li kakve parazite ili bolesti", kazao je za Dnevnik.hr prof.dr.sc. Boris Hrašovec sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu.
Hrašovec dodaje da su prvi medicinski podaci vezani uz stjenice zabilježeni u Italiji, gdje je bilo više slučajeva osipa od njihovih uboda, dok u Hrvatskoj zasad nema medicinskih podataka o napadima hrastove i platanine stjenice.
Sišu krv, a od uboda ostaje crvenilo
Mrežasta stjenica platane američka je vrsta koja je otkrivena u Padovi 1964. godine, a u Zagrebu je pronađena 1970. godine te se masovno proširila na širem području grada. U Zagreb je, kako stoji na stranicama Ministarstva poljoprivrede, unesena preko vozila te je sada proširena u svim južnoeuropskim i srednjoeuropskim zemljama. To je mali insekt duljine 3,2-4 milimetra, mliječno-bjelkaste boje koji se hrani na donjoj strani lišća, sisajući biljni sok. Glavni domaćin mu je američka platana po kojoj je i dobila ime, ali se ponekad nalazi i na grmovima jaseni, lovorolisnom hrastu te na gorskom javoru.
Na stranicama Ministarstva poljoprivrede još se navodi da stjenica ne može aktivno letjeti na veće udaljenosti nego leprša u zraku i u tako lebdećem obliku ometa prolaznike. Platanina stjenica spada u molestante, odnosno insekte koji smetaju ljudima, poput muha i komaraca.
Od uboda mrežaste stjenice ponekad može ostati crvenilo, ali inače se ne hrani krvlju već biljnim sokovima koje siše isključivo na lišću platana. Platanina stjenica ima brojne prirodne neprijatelje poput bubamara i paukova, no očigledno da u gradu još nisu u stanju radikalnije smanjiti brojnost štetnika.
Izuzetno su otporne i bit će ih sve više
Slična mrežastoj plataninoj stjenici je Hrastova mrežasta stjenica i golim okom ih je gotovo nemoguće razlikovati. Ova potonja je u Hrvatskoj prvi put uočena 2013. godine, a smatra se da je stigla kamionskim transportom iz Turske nekoliko godina ranije. Zbog obilja hrane i manjka prirodnih neprijatelja te odgovarajuće klime, ta se štetnik širi velikom brzinom i prisutan je na područjima 14 županija. I Hrastova mrežasta stjenica napada ljude, a obrane od tog napasnika - nema. Taj kukac ne voli izravnu izloženost suncu pa uvijek obitava u sjeni i pokazuje veliku otpornost na klimatske prilike. Procjenjuje se da će, stoga, njegova prisutnost će i dalje rasti te će osvajati nova područja. K tomu, obje vrste stjenice pokazale su veliku otpornost na gotovo sve preparate.
Usto, pišu 24 sata, visoke platane onemogućavaju primjenu na vršne dijelove te postoji mogućnost od zanošenja insekticida koje može ugroziti ljude, kućne ljubimce, golubove i druge životinje. Jedina mogućnost za trajno suzbijanje brojnosti ovih stjenica jest njezino biološko suzbijanje, a tijekom zime više od 50 posto stjenica koje se skrivaju ispod kore drveta pojedu pauci.
'Pojedinac ne može učiniti ništa kako bi se zaštitio'
"Platane su često drveće po gradovima, smatraju se i zaštitnim znakom zelenila Zagreba, a zbog jačine napada ove stjenice, platanama je već u srpnju i kolovozu narušena funkcija ukrasnog gradskog zelenila. Lišće im postaje žuto kao da je sredina rujna. Puno ih je lišće na drveću, veš ako objesite - pun je stjenica, ljudima u kafićima stjenice padaju u kavu...", kaže za Dnevnik.hr prof.dr.sc. Boris Hrašovec sa Šumarskog fakulteta.
On napominje kako obrane od tih napasnika - nema.
"Pojedinac ne može učiniti ništa kako bi se zaštitio dok je vani. Mi već treću godinu eksperimentiramo s insekticidima, no za sada nema rješenja za najezdu hrastove i platanine stjenice. U gradovima u SAD-u su krenuli s ubacivanjem kemikalija u biljke, no kod nas takvo što nije u planu niti u bliskoj budućnosti", kazao je Hrašovec koji smatra kako bi s obzirom na položaj Hrvatske na jugu Europe, štete od tog štetnika mogle biti izrazito visoke.
To nisu dobre vijesti za građane poput Zagrepčanke koja se požalila Dnevnik.hr-u napisavši: "Zalijepile su mi se na kožu, vidjela sam kako se pune mojom krvi. Ono što bi joj trebalo biti trbuh je pocrvenilo od krvi gotovo u sekundi."
