U Hrvatskoj je registrirano 315.298 osoba sa šećernom bolesti, nove tehnologije poboljšavaju im kvalitetu života, no procjenjuje se da tek oko 60 posto oboljelih ima postavljenu dijagnozu, priopćili su iz Zagrebačkog dijabetičkog društva uz Svjetski dan šećerne bolesti. Svjetski dan šećerne bolesti svake se godine fokusira na posebnu temu, a ovaj put tema je “Medicinske sestre i šećerna bolest”. Njome Međunarodna federacija za šećernu bolest (IDF) želi podići svijest o značaju uloge koju medicinske sestre imaju u pružanju zdravstvene skrbi i podrške osobama koje žive sa šećernom bolesti.
Četrdeset posto neotkrivenih
Prema podacima CroDiab registra i Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava (CEZIH), u Hrvatskoj je u 2019. registrirano 315.298 osoba s dijagnosticiranom šećernom bolesti. "Procjenjuje se kako tek oko 60 posto osoba ima postavljenu dijagnozu šećerne bolesti te je prema tome ukupan broj oboljelih u Hrvatskoj čak pola milijuna. To nije mala brojka i postavlja se pitanje što je s preostalih 40 posto osoba. Osim u liječenje oboljelih, potrebno je usmjeriti velike napore i u podizanje svijesti javnosti o simptomima kako bi se što veći broj oboljelih osoba dijagnosticirao te primio odgovarajuću liječničku skrb i time osigurao što veću razinu kvalitete života i izbjegao kobne komplikacije bolesti“, ističe dr. Mladen Grgurević, internist subspecijalist endokrinolog i dijabetolog u Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac, KB Merkur.
Napominje da je podizanje svijesti o bolesti prvi korak prema odgovarajućem modelu liječenja. Upravo zbog moguće prevencije bolesti, postavljanja dijagnoze i liječenja važno je informirati, educirati i podići svijest javnosti o okolišnim čimbenicima koji utječu na pojavu bolesti, simptomima i načinima liječenja. Osim genetskih čimbenika, na razvoj šećerne bolesti utječe današnji način života koji podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost te nezdrave prehrambene navike. A pravovremenim postavljanjem dijagnoze, promjenom životnog stila, redovitim liječničkim kontrolama, odgovarajućom zdravstvenom skrbi te potporom bližnji moguće je spriječiti potencijalne komplikacije bolesti, navode iz Zagrebačkog dijabetičkog društva.
Dostupni novi modeli liječenja
Postoji nekoliko različitih modela liječenja šećerne bolesti tipa 1, a jedan od njih je i sustav SAP (eng. Seonsor Augumented Pump). Radi se o senzorom potpomognutoj terapiji inzulinskom pumpom koja omogućuje uvid i upozorenja o promjenama u razinama glukoze u organizmu te automatsko zaustavljanje i nastavljanje isporuke inzulina. U odnosu na klasičnu terapiju, terapija inzulinskom pumpom imitira rad zdrave gušterače. Činjenicu da nova tehnologija sprečava akutne komplikacije te dovodi do bolje regulacije i odgode kroničnih komplikacija bolesti, istaknula je i Ines Jakopanec, predstavnica Zagrebačkog dijabetičkog društva.
"Senzorom potpomognuta terapija inzulinskom pumpom olakšava svakodnevnicu života s dijabetesom, a pogodna je za osobe s čestim, neprepoznatim i noćnim hipoglikemijama, te osobama s visokom razinom glukovarijabilnosti. Ono što smatram najvrjednijim benefitom ove terapije je upravo mentalno zdravlje, jer je moguće svoj mozak odmoriti i povremeno se psihički isključiti te dati važnost drugim poslovima u životu. Dijabetes je posao 24-7, 365 dana bez pauze te mi puno znači na nekoliko sati odmoriti.“ istaknula je Jakopanec.
Zahvaljujući tehnologiji alarmi upozoravaju o visokim i niskim vrijednostima glukoze, dodala je. HZZO je nedavno proširio indikacije i stavio senzore koji su kompatibilni s inzulinskim pumpama na listu bez dobne granice. Tako svaki korisnik inzulinske pumpe, uz preporuku dijabetologa, ima mogućnost na teret HZZO-a dobiti senzore, navodi se u priopćenju.
