Prema izvješću Agencije za zaštitu životne sredine (EEA) Europske unije, objavljenom ovih dana, jedan od osam smrtnih slučajeva u Europi povezan je sa onečišćenjem okoliša. Pritom je najgore stanje na Balkanu. Najviše ljudi zbog zagađenja zraka i okoliša općenito umire u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Rumunjskoj, Srbiji i Crnoj Gori, dok je Hrvatska na polovici neslavne ljestvice smrti od onečišćenja okoliša, piše Glas Istre.
U izvješću se navodi da su zagađenje zraka, buka, loša kvaliteta vode i izloženost kemikalijama prouzročili trinaest posto svih smrtnih slučajeva u Europi prošle godine.
Godišnje 400.000 preuranjenih smrti zbog onečišćenja
Nadalje se ističe kako su najsiromašnije zemlje, regije i gradovi najviše pogođeni onečišćenjem, te da je istočna Europa, bez obzira radi li se o zemljama članicama EU ili ne, najugroženiji dio starog kontinenta. Pritom su najugroženije one najosjetljivije skupine – starije osobe, bolesnici od kroničnih bolesti dišnog sustava i djeca.
"Potrebna je snažna reakcija kako bi se zaštitili najranjiviji", stoji u izviješću Agencije za zaštitu životne sredine (EEA). Tomu se dodaje da je "teret bolesti prouzrokovanih zagađenjem nejednako podijeljen u Europi". Primjerice, postotak smrtnih slučajeva povezanih sa zagađenjem u Norveškoj i Islandu je devet posto, u Albaniji 23 posto, a u susjednoj BiH čak 27 posto. Što se tiče članica EU, najviša je smrtnost od zagađenog okoliša u Rumunjskoj – 19 posto. Navodi se i podatak o otprilike 400 tisuća slučajeva prerane smrti svake godine u Europi, povezanih s onečišćenjem zraka te još 12 tisuća smrtnih slučajeva povezanih s onečišćenjem bukom.
U Hrvatskoj stopa smrtnosti od zagađenja 15 posto
U Hrvatskoj je stopa smrtnosti od zagađenja oko 15 posto, što je više od 13 posto koliko je prosjek EU. U videu koji je objavila EEA kao najzagađeniji označeni su zapadni dijelovi Hrvatske.
U najzagađenijoj europskoj državi, BiH, koja je dvostruko zagađenija od europskog prosjeka, već četiri godine ne uspijevaju promijeniti zakonske osnove za snažniju zaštitu okoliša, piše Glas Istre. Čak je i ministrica okoliša i turizma Federacije BiH Edita Đapo, komentirajući izvješće EEA, kazala kako je ono samo potvrdilo činjenicu da se u toj zemlji ne vodi nikakva posebna briga o zaštiti okoliša.
"Istočna i jugoistočna Evropa su siromašnije i zagađenije od ostatka Europe ponajprije zbog čestica u zraku nastalih sagorjevanjem čvrstih goriva koja se koriste za grijanje i kuhanje. Problem je i promet koji je pregust, kao i korištenje fosilnih goriva", stoji u izvješću EEA.
Zapadni Balkan pun zastarjelih termoelektrana
Što se tiče zapadnog Balkana, najveći problem su termoelektrane na ugljen. Primjerice, u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu u ovom trenutku ih je u pogonu čak šesnaest. Stručnjaci kažu kako sve rade sa zastarjelom tehnologijom koja opasno ugrožava okoliš. Zbog zagađenja koje proizvode godišnje se zabilježi najmanje tri tisuće preuranjenih smrtnih slučajeva i oko osam tisuća slučajeva oboljenja dišnih puteva. Sav onečišćeni zrak sa zapadnog Balkana izravno utječe i na kvalitetu okoliša u državama članicama EU.
Jedna od posljednjih termoelektrana u regiji izgrađena je 1990-ih u okolici Doboja u BiH i ima snagu 300 megawata. Izgrađena je kineskim kapitalom i tehnologijom iz šezdesetih godina prošlog stoljeća. U Republici Srpskoj kod Gacke planira se proširenje termoelektrane sagrađene po staroj ruskoj tehnologiji. U izgradnji je i novi blok TE Tuzla, a riječ je o kineskoj investiciji teškoj oko 700 milijuna eura.
U Hrvatskoj se, piše Glas Istre, još nije odustalo od obnove prvog bloka TE Plomin koji koristi ugljen. Umjesto dosadašnjeg projekta gradnje trećeg bloka termoelektrane na ugljen, tzv. TE Plomin C, koji je do daljnjega 'na čekanju', trebalo je obnoviti, odnosno osuvremeniti postrojenje TE Plomin 1 koje je početkom 2018. godine trebalo prestati s radom. No, HEP je u veljači 2019. ishodovao dozvolu Ministarstva okoliša i energetike za nastavak rada.
