Pred Programskim vijećem HRT-a u petak se predstavilo osam od ukupno 19 kandidata koji su ispunili uvjete natječaja za izbor glavnog ravnatelja HRT-a.
Predstavili su se Emil Čić, Branko Debeljak, Branimir Ježić, Nikola Kristić, Vjekoslav Krsnik, Marko Malnar, Nada Prkačin i Ivan Salečić. Većina njih su sadašnji ili bivši djelatnika HRT-a.
Kandidati su u svojim programima za četverogodišnji mandat ravnatelja HRT-a najčešće isticali važnost političke i materijalne neovisnosti kuće.
Djelatnik HRT-a Branko Debeljak kazao je kako se, prije svega, treba suočiti s padom gledanosti javne televizije zbog komercijalnih televizija i Interneta, te gubitkom od 600 milijuna kuna. Višak ljudi trebalo bi se, kaže, prekvalificirati ili im prekinuti ugovor uz otpremninu. Debeljak se zalaže za osnivanje redakcije istraživačkog novinarstva i suradnju s regionalnim televizijama.
HTV-ovac Nikola Kristić bi prvo proveo analizu stanja "zbog teške prihodovne i rashodovne problematike", a zalaže se za testiranje sposobnosti, osobito visoko rangiranih djelatnika, što, tvrdi, na HRT-u nikada nije obavljeno. Ocijenio je da su zakonska regulativa i kvalitetan program presudni za političku i financijsku neovisnost, napominjući da vodstvo kuće treba imati vlastiti integritet.
Šef tehnike Hrvatskog radija Marko Malnar smatra da se ustroj HRT-a treba temeljiti na multimedijskoj proizvodnji te da bi trebalo uvesti službu kontrole kako bi se točno znalo koliko koja emisija troši, a koliko novca donosi. Istaknuo je svoju političku neovisnost.
Novinarka na HRT-u Nada Prkačin smatra lošim što HRT "crnilom, žutilom i svilom" kopira komercijalne radio i TV kuće. Upozorila je kako nitko na HRT-u dosad nije odgovarao za svoje greške imenom i prezimenom. "Postanem li ravnateljica, a čuda se ne događaju često, detektirat ću odgovorne za minuse", poručila je, ocjenjujući kako na HRT-u posebno loše djeluju oni koji se ne mogu pomiriti da više nisu na čelnim pozicijama pa lobiraju za podložne. Spomenula je i da se na HRT-u u kuloarima unaprijed znalo da će za v.d. ravnatelja biti izabran Josip Popovac.
Umirovljeni HRT-ovac Branimir Ježić naglasak stavlja na odgovarajućoj mjeri ozbiljnog i zabavnog programa. Smatra kako HRT treba čvrsto zadržati vodeću poziciju središnje medijske kuće i ustrajati na visokim standardima produkcije.
Ivan Salečić, koji je dosad radio na nekim privatnim TV-postajama, kazao je kako od javne televizije želi stvoriti neovisan, etičan i relevantan izvor informacija. Ulogu ravnatelja vidi kao balans medijske, financijske i organizacijske strategije.
Publicist i slobodni novinar Vjekoslav Krsnik založio bi se za radikalno smanjenje broja savjetnika na HRT-u. Upozorio je na pomanjkanje HRT-ove vlastite produkcije, dok, kaže, dramskog i dječjeg programa, što su bili ponos nekadašnje TV Zagreb, gotovo da i nema. Po njegovoj ocjeni, HRT mora reafirmirati hrvatski identitet u programskoj shemi.
"Ako se mediji loše koriste, mogu razoriti smisao za lijepo i nacionalnu kulturu", kazao je, pak, kandidat Emil Čić, muzikolog i publicist, navodeći kako bi iz TV i radio programa eliminirao kič, a u prvi plan bi stavio nacionalnu produkciju. Na upit kako bi vodio HRT u gospodarskom smislu kazao je da program sigurno ne bi opteretio reklamama.
S preostalih 11 kandidata članovi Programskog vijeća razgovarat će u ponedjeljak, kada će se i pristupiti izboru glavnog ravnatelja HRT-a. Za imenovanje je potrebno osam od deset članova vijeća.
Prethodni članci:
arti-201003180314006
arti-201003060059006
arti-201002260601006
