Poduzetnici su sve izgubljeniji u raljama birokracije, a najnoviji prijedlog o ukidanju carinskih ispostava u Sisku i Kutini izazvao je zaprepaštenje i ogorčenje poduzetnika u Sisačko-moslavačkoj, ali i susjednim županijama.
Osim što se ukidanjem carinskih ispostava u Sisku i Kutini proizvođači cijele regije stavljaju u neravnopravan položaj prema konkurenciji koja ih okružuje, to je i loša poruka novim investitorima.
''Dok se u drugim zemljama carina nastoji što više približiti proizvođačima i dolazi im u proizvodne pogone, kod nas se birokratskom mjerom udaljava'', komentirali su gospodarstvenici na hitnom sastanku u Gospodarskoj komori u Sisku.
Rečeno je kako je upravo Sisačko-moslavačka županija jedna od rijetkih s vanjskotrgovinskim suficitom, a njezina je industrija proizvodno ovisna o uvozu i izvozu. Izvozne tvrtke poput CMC-a Sisak, kutinske Petrokemije i SELK-a, sisačkog Applied Ceramicsa, petrinjskog Gavrilovića, glinske Vivere i brojne druge sada će se naći pred novim problemima.
''Ukidanje carina osjetno će produljiti vrijeme dobave i isporuke roba te povećati troškove transporta, što će najviše pogoditi manje tvrtke'', rekao je direktor financija u kutinskom SELK-u Ante Knezović.
'Vlada radi suprotno od onoga što bi trebalo'
Kutinski gradonačelnik Davor Žmegač, koji je u razgovoru s ravnateljicom Carinske uprave RH Vesnom Kadić Komadinom dobio i službenu potvrdu o planiranom zatvaranju dviju carinskih ispostava, poslao je otvoreno pismo ministru gospodarstva Đuri Popijaču.
''Od vas kao nadležnog ministra tražimo jasno i nedvosmisleno očitovanje o tom problemu. Ukidanje carinske ispostave u Kutini bilo bi suprotno potrebama gospodarstva jer bi umanjilo konkurentnost, raskinulo mnoge ugovore i smanjilo broj zaposlenih'', stoji, uz ostalo, u pismu.
Otvoriti tvrtku ili obrt, promijeniti im ime ili riješiti neku sličnu formalnost postalo je gotovo nemoguća misija. Iščitava se to iz priča sve više razočaranih građana.
Za suglasnost 3.000 kuna
''Tvrtki koja već postoji i aktivna je tri godine odlučili smo promijeniti vlasnika, prokurista i ime. Predali smo zahtjev, dali smo i nekoliko prijedloga za ime, no već mjesec i pol ništa. U međuvremenu smo izgubili dvije fantastične lokacije, a riječ je o turističkoj djelatnosti. Tako smo propustili zaposliti 15 ljudi'', požalio se Željko iz Dubrovnika, koji je u mjesec i pol čekanja dobio samo poziv javnog bilježnika da doplati još 100 kuna, a već je, kaže, potrošio 9.000 kuna.
Jedan Zagrepčanin požalio se kako samo jedan papir, suglasnost liječničke komore za pokretanje vlastite ordinacije, stoji nevjerojatnih 3.000 kuna.
Vezani članci:
arti-201012070030006 arti-201102080088006