Onima koji budu varali na potporama koje država trenutno daje tvrtkama što su prestale s radom odlukama Nacionalnog stožera Civilne zaštite ili su zapale u poteškoće zbog epidemije koronavirusa, prijete kazne čak i do deset godina zatvora. Naime, Kazneni zakon i subvencijske prevare koje bi se primjenjivale u ovom slučaju, predviđaju i takve maksimalne kazne do deset godina zatvora, piše Novi list.
Sindikati upozoravaju, ali ne daju konkretne primjere
Na opasnost varanja s državnim potporama za očuvanje radnih mjesta u iznosu od 4.000 kuna neto po radnom mjestu, upozoravali su sindikati tvrdeći da neki poslodavci ne isplaćuju radnicima te iznose u cijelosti, već da dio prebacuju na svoje druge tvrtke kako bi prikazali veći pad prihoda i time ostvarili pravo na potpore.
No, sindikalisti nisu naveli niti jedan konkretan primjer. Iz Vlade, pak, poručuju kako očekuju da potpore za očuvanje radnih mjesta (također i mjeru odgode i otpisa doprinosa i poreza na dohodak koriste oni kojima su doista i namijenjene. Najavili su i da će državne institucije kontrolirati jesu li se svi držali zakona.
No, već sada su usporedbom određenih podataka iz evidencija o isplaćenim potporama, koje isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje, i podataka kojima raspolaže Porezna uprava, uočene neke nelogičnosti koje ukazuju na moguće nepravilnosti pa i zloupotrebe. Spomenuo je to ovih dana i ministar financija Zdravko Marić u intervjuu Novom listu.
'Pravna država će se obračunati s takvima'
"Ako je netko s ciljem dobivanja potpore prikazao lažne podatke, podsjećam da je to u Kaznenom zakonu okvalificirano kao kazneno djelo subvencijske prevare. Nadam se i želio bih vjerovati da takvih neće biti, no ako ih bude, pravna država će se s njima na odgovarajući način i obračunati", kazao je Marić.
U 258. članku Kaznenog zakona o subvencijskim prevarama stoji da "tko s ciljem da za sebe ili drugoga ostvari državnu potporu, davatelju državne potpore dade netočne ili nepotpune podatke o činjenicama o kojima ovisi donošenje odluke o državnoj potpori ili propusti obavijestiti davatelja državne potpore o promjenama važnim za donošenje odluke o državnoj potpori, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina". Pod to bi se kazneno djelo mogli podvesti svi koji su prikazivali pad prihoda veći od 20 posto kako bi ostvarili potporu za očuvanje radnih mjesta ili da bi ostvarili odgodu plaćanja poreza i doprinosa, piše Novi list.
Ista kazna prijeti i onima koji su imali pravo na potporu, a dajući netočne i nepotpune podatke odobrena su sredstva koristili suprotno njihovoj namjeni. Primjerice, ako poslodavci koji potporu nisu iskoristili za očuvanje radnih mjesta, odnosno za isplatu plaća radnicima, nego za neke druge svrhe, također mogu biti kažnjeni kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
U pet godina tek 27 osuđujućih presuda
Još veća kazna prijeti onima koji manipuliraju potporama velikih razmjera, što zakon definira kao potporu iznad 600 tisuća kuna. Tako zakon propisuje da kazna zatvora od jedne do deset godina prijeti onima koji su davali netočne ili nepotpune podatke o činjenicama "s ciljem da ostvari državnu potporu velikih razmjera".
Međutim, piše Novi list, čini se da u Hrvatskoj poduzetnici gotovo uopće ne varaju na potporama ili rijetko za to budu kažnjeni jer je Državno odvjetništvo u 2018. godini zaprimilo 21 prijavu za kazneno djelo subvencijske prevare od čega je 13 prijava bilo odbačeno. Podignuto je devet optužnica, a na kraju je bilo šest osuđujućih presuda. Ukupno su od 2014. do 2018. godine podignute 34 optužnice za subvencijsku prevaru i doneseno 27 osuđujućih presuda pa ispada, piše Novi list, da Hrvati ne varaju mnogo na državnim potporama, ili se na to blagonaklono gleda.
