'Poceo se raditi 2009. godine, no tek u sijecnju ove godine su rijeseni imovinsko-pravni odnosi. Nasip je zbog toga graden u cetiri faze, poceo se projektirati 2009. godine, a graditi 2011. godine. Islo se redoslijedom kako je Karlovac otkupljivao zemljiste. Nije se zavrsio jer je gradevinska sezona bila losa - puno kise, rekao je HRT-u.
Za nasip kod Zazine rekao je da se radi rekonstrukcija, podizanje nasipa te je cijelo vrijeme padala kisa a radovi se ne smiju obavljati dok se postigne odredena suhoca gline i zemlja ne slegne. Dodao je da su to povijesni vodostaji, a da Hrvatske vode godisnje rade 10 km nasipa, 2-3 retencije.
'Odransko polje, Lonjsko Polje velike su retencije koje se odrzavaju. Na Odranskom Polju gradi se nasip i crpna stanica te se kanalizira Kupa, cemu se protive ekolozi, ali cemo obraniti kuce', rekao je Plisic.
Nase snage nisu dovoljne
Za Sisak je rekao da ima vise stupnjeva obrane od poplava. 'Kod izvanrednih mjera ukljucuju se vatrogasci i drugi jer nase snage nisu dovoljne. Grad Sisak nije u opasnosti nego opet Cicka Poljana odnosno kuce u Odranskom polju. Na tom podrucju je veliko iskustvo zbog poplava u veljaci. Branimo svaku kucu, da bi se to rijesilo u potpunosti, morali bi zatvoriti cijelo Odransko polje. Nasa je zelja obraniti svaku kucu no Europa moze zakljuciti da nesto nije isplativo i ne znaci da za to mozemo dobiti novac iz fondova. Naknada za slivne vode i do pet puta je manja od komunalne naknade. Od te naknade odrzavaju se vodotoci prvog reda - Sava, Kupa, Ilova... Hrvatske ceste imaju manje kilometara cesta nego Hrvatske vode kanala. Poslije rata nisu se odrzavali. Novcem iz proracuna ocisceno je oko 50%, a on nije dovoljan', rekao je Plisic.
'Obrana od poplava Karlovca pocela se raditi prije 1990-ih. Nakon razminiranja napravilo se mnogo toga u samom gradu. Treba napraviti da ude vise vode u kanal Kupa-Kupa kod Brodaraca. HEP je izasao iz tog posla jer nije isplativ. Oko 75% izgradenosti sustava protiv poplave bilo bi dovoljno, no za to je potrebno nedostiznih 9 milijardi kuna. Kako bi izgradili bolji sustav planiramo manje ulaganje od 3 milijarde kuna', rekao je Plisic.
Adaptacijska strategija
Predsjednica ORaH-a i bivsa ministrica zastite okolisa i prirode Mirela Holy je istaknula da u skladu s direktivom o vodama treba razmatrati prirodne nacine obrane od poplava, koje su posljedica klimatskih promjena i sigurno ce ih biti jos. 'Treba sto prije krenuti u osmisljavanje adaptacijske strategije', rekla je.
Smatra da se nasipi trebaju graditi samo na mjestima gdje se brane stambena podrucja i industrijski objekti. Nasipe treba graditi i na drugaciji nacin, ne usko uz rijeku, vec na daleko sirem podrucju, kako bi se rijeci dalo prostora na koji ce se rasiriti, rekla je. Uz to, smatra da je jako lose iskopavati sljunak. Dobro je, kaze, sto u Hrvatskim vodama misle na vaznost retencija.
Situacija s odvodnjom nije idealna
'Kanalizacijski sustav i sustav odvodnje oborinskih voda u Hrvatskoj su odvojeni. Medutim, situacija s odvodnjom nije bas idealna. Zna se dogoditi da kanali koje odrzavaju Hrvatske nisu uvijek ocisceni. Jedno od rjesenja su i montazni nasipi - zeljezne ploce koje bi mogao raditi Duro Dakovic', rekla je. Plisic joj je odgovorio da se takvo rjesenje primjenjuje tamo gdje je ono moguce, a to su samo ravne asfaltne podloge.
'Ovo vrijeme je posljedica trenda globalnog povisenja temperature zraka. Povecanje od 1?C izgleda malo, ali to je puno. Atmosfera, kad je toplija, sadrzi vise energije. Oluje su nacin kako se atmosfera zeli vratiti u prijasnje stanje ravnoteze. Ona pamti kako jer bilo prije 100 godina. Atmosfera je u svojem strujanju valovita, a ove godina sve valovitija. Sto ce se dogadati iduce godine ne znamo, u odredenim dijelovima svijeta su suse, poplave imate na indijskom potkontinentu. Ovo su intenzivne posljedice, atmosfera se zeli vratiti u ravnotezno stanje', rekla je Vlasta Tutis iz DHMZ-a.
Problem trajnog karaktera
'Kisa ovih dana slabi, bit ce je manje pa ce biti uglavnom suho, a od nedjelje nas ceka ponovno jedno kisno razdoblje. Izgledi vremena za dalje od listopada pa do kraja godine su u skladu s nekakvim prosjekom za nase podrucje u statistickom smislu, ali mozemo imati i iznimno topla i iznimno hladna razdoblja. Ova godina je vec sada u vecini krajeva Hrvatske premasila prosjecnu godisnju kolicinu oborina, tlo je zasiceno', rekla je Tutis.
'Problem je trajnog karaktera, desetljecima potcjenjujemo ulogu Hrvatskih voda, odrzavanje i izgradnja, dakle zastite od voda - to smo zanemarili. Hrvatska treba puno veca ulaganja, EU fondovi, kanal Sava-Dunav, preuzimanje kanala treceg reda u ruke Hrvatske vode, a ne kako je sada u rukama lokalne uprave koje nemaju novaca', rekao je bivsi potpredsjednik Vlade Radimir Cacic. http://hrtprikazuje.hrt.hr/otvoreno-hrt1-2145
