"Za njegu svakog mog pacijenta trebala bih imati više vremena, a ne samo pola sata koliko je za većinu njih propisano. Ne radimo s krumpirima, nego s ljudima, a tempirani smo na tako kratko vrijeme. Ja moram bolesnika pozdraviti kako treba, izmijeniti koju riječ s članovima obitelji i pružiti odgovarajuću njegu. Savjest mi ne dopušta da sve to odradim na brzinu i odem", priča medicinska sestra Ljiljana Radan iz Ustanove za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju Sano iz Splita.
Ljiljana je 12 godina provela radeći u Njemačkoj, gdje je bila zaposlena u jednoj klinici, ali i njegovala pacijente u njihovim kućama. Ističe kako je rad u toj zemlji puno bolje organiziran, te da se puno više vremena posvećuje pacijentima.
Kod kuće sve ovisi o procjeni medicinske sestre
Primjerice, tamošnje službe za pacijente u kućama osiguravaju visoke krevete, koje su od velike pomoći i medicinskim sestrama. Supruga jednog od pacijenata koje Ljiljana obilazi u Splitu takav krevet uspjela je nabaviti zahvaljujući časnim sestrama. Inače, kazuje kroz suze, sve za njegu u kući u Hrvatskoj je iznimno skupo.
"Kad radite u bolnici, liječnički tim je iza vas. Ovdje u kući, moramo same reagirati prema našoj procjeni. S liječnicima imamo dobru komunikaciju, ali njihove se dijagnoze i preporuka za potrebnu njegu ne gledaju, nego se sve skraćuje. Ima, doduše i slučajeva gdje neki dobiju više nego im treba. Mi to prijavimo", rekla je Ljiljana za Slobodnu Dalmaciju.
Novi pravilnik skratio vrijeme predviđeno za pacijenta
Ružica Obradović, predsjednica HUP-ove Koordinacije zdravstvene njege u kući za Splitsko-dalmatinsku županiju, tvrdi da su medicinske sestre produžena ruka bolnice. Tako je, kaže, i vani i kod nas.
"Prije uvođenja novog pravilnika o dijagnostičko-terapijskim postupcima, mogle su najčešće biti po sat vremena s bolesnikom, ali sve se skratilo. Pacijenti se žale: sestra došla i otišla, a one ne smiju više ostati", dodaje Ružica Obradović.
Jedna sestra, 3.500 osiguranika
Na poslovima zdravstvene njege u kući bolesnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ugovoreno je koncesijama 137 medicinskih sestara. U kući bolesnika mjesečno se pruži oko 22 tisuće dijagnostičko-terapijskih postupaka.
"Broj sestara određen je po broju stanovnika, tako da jedna sestra pokriva 3.500 osiguranika. U nekim sredinama to zadovoljava, ali najčešće ne s obzirom na porast oboljelih u starijoj populaciji, a i sve više malignih bolesti kod mladih ljudi", kaže dr. Sanja Reić, ističući kako svakome tko se može rehabilitirati treba pružiti više njege.
