Kamere, senzori pokreta, tajni nadzor. Trošna zgrada možda djeluje napušteno, ali do nedavno je bila tajna kineska policijska postaja. I to ne u Kini, već u srcu Europe. Čemu služi - na svojoj je koži osjetio kineski disident Wang.
Od Nizozemaca je dobio azil pa od sunarodnjaka poziv na "informativni" razgovor.
Prepričao je svoje iskustvo Wang Jingyu, kineski disident u Nizozemskoj: "Nepoznati nizozemski broj me nazvao, muškarac s druge strane rekao mi je da je iz Rotterdama i da je iz Kineske prekomorske policijske službe. Htio je da dođem i da razgovaramo!"
A razgovoru mu je objašnjeno da je "skrenuo s puta" i da je za njega najbolje da se vrati u Kinu i riješi svoje probleme. Usput su mu, kaže, nimalo suptilno spomenuli roditelje koji žive u Kini. Kada nije poslušao, krenulo je maltretiranje.
"Netko je nizozemskoj policiji dao moje ime i email adresu i rekao da imam bombu", dalje prepričava. Wang je jedan od tisuća kineskih disidenata koji su se ogriješili o ćudoređe komunističke partije. Za borbu protiv takvih, Kina je otvorila 54 ilegalne policijske postaje na pet kontinenata, otkrilo je veliko istraživanje međunarodne nevladine organizacije Safeguard Defenders.
Voditeljica projekta za RTL poručuje – glavni cilj je zastrašivanje.
Laura Hart s Safeguard Defendersa pojašnjava za RTL: "To je dio taktike. Zastrašuju članove obitelji koji se nalaze u Kini i žele ih okrenuti protiv disidenata koji žive izvan Kine. Zastrašuju ih i zlostavljaju, šalju ih u zatvor, osim ako se disident kojeg progone ne vrati u Kinu. Ljudi se boje prijaviti kada im netko od tajne policije priđe."
"Transnacionalna policija za ušutkavanje" otkrivena je od Barcelone i Londona do Rima, Pariza i Frankfurta. Rijetko koja europska zemlja pošteđena je kineskog uplitanja i kršenja suvereniteta. Traže se odgovori.
Worke Hoestra, nizozemski ministar vanjskih poslova, kaže: "Takva praska je neprihvatljiva. Pitali smo kineskog veleposlanika za objašnjenje. Rekli smo mu da istražujemo i da se takvi uredi moraju odmah zatvoriti."
Istraga je pokazala zastrašujuće razmjere državnog programa zastrašivanja. U svega godinu Kina je "uvjerila" preko 230 tisuća Kineza da se vrate u Kinu. Njihova sudbina nakon povratka nije poznata.
Laura Hart kaže: "Tu je brojku u kolovozu objavilo kinesko ministarstvo javne sigurnosti što znači službena institucija. Čak 230 tisuća Kineza 'uvjereno' je da se vrate u Kinu. Želim biti jasna, 'uvjereni' su da se vrate je službena terminologija koju kineske vlasti koriste u postupcima vraćanja u Kinu radi suđenja."
Kineska transnacionalna policija došla je i do susjedstva, Budimpešte, Beograda i Beča. Vlasti o tome nerado govore, jasno je i zašto - Kina ulaže i daje zajmove, a zauzvrat traži političke ustupke. Pritisak na države raste…
Šuška se da se u pozadini vodi velika rasprava o kineskom kreditu mađarskoj vladi. Dakle, ne žele to ni na koji način ugroziti.
Kinezi najavili velika ulaganja u Hrvatskoj
Prije tri godine kineski premijer Li Keqiang posjetio je Hrvatsku i najavio veliki ciklus ulaganja. Pruge, luke, stadioni… Puno se toga najavljivalo, malo realiziralo. U sjedni grandioznih planova i luksuznih večera ostala je zajednička u kojoj su se dvojica premijera obvezali na suradnju u hvatanju inozemnih bjegunaca i njihove imovine.
Što konkretno znači formulacija da će dvije zemlje produbiti suradnju u traganju za bjeguncima, pokušali smo saznati u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, no objašnjenje nismo dobili. Nitko iz ministarstva pred kamere nije htio.
U Hrvatskoj po službenim podacima žive 954 kineska državljana. Godinu prije bilo ih je 1156, a 2020. bilo ih je 1542 ili čak 588 više. Je li se broj "hrvatskih" Kineza smanjio zbog programa "uvjeravani" i jesmo li na temelju nejasnog dogovora premijera odrađivali prljavi posao za Kinu, nakon brojnih upita hrvatskim institucijama, nismo dobili jasan odgovor.
Laura Hart kaže: "Za sada nismo otkrili ilegalne kineske policijske stanice u Hrvatskoj. Naravno, to ne znači da ih nema tako da pozivamo hrvatske vlasti da sve to dobro istraže."
Ipak, Ministarstvo unutarnjih poslova potvrdilo nam je da je u tri godine od potpisivanje izjave - Hrvatska Kini izručila dva kineska državljana, ali na temelju Interpolove tjeralice zbog organiziranog kriminala. Je li korišten i sporni sporazum o traganju za bjeguncima - nisu rekli.
Treba istjerati kineske agente
Tonino Picula (SDP), bivši ministar vanjskih poslova i europarlamentarac, sve je komentirao: "Način na koji je taj dio izjave formuliran otvara mogućnosti za razne interpretacije. Pitanje je jesu li članice EU, pa tako i Hrvatska, pri potpisivanju sporazuma bile svjesne činjenice da će Kina ovako postupati na njihovom terenu."
Europski sud za ljudska prava jasno je poručio što misli o praksi izručivanja. Prošli mjesec odbio je poljski zahtjev za izručenjem tajvanskog bjegunca Pekingu.
"Zbog tog je po mom mišljenju bitno da EU istraži ove slučajeve i ako se oni potvrde u najskorijem roku treba istjerati kineske agente iz EU", govori Picula.
Odluka suda nagoviješta promjenu europske politike prema Kini, ali i kineske prema svijetu - upozorava Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti. Rastom moći, rastu kineski apetiti, a proklamirana politika miroljubive koegzistencije pada u vodu.
"Jer Kina zapravo kako je narasla kao sila, kako je počela više investirati u ostatku svijeta, kako ima sve veći globalni otisak, Kina naravno više nije sklona skrštenih ruku čekati da se stvari dogode nego jednostavno počinje aktivnije preuzimati stvari u svoje ruke", govori Kotarski.
Kineza u Hrvatskoj možda nema puno, ali ostavili su dubok trag. Pelješki most gradilo ga je više kineskih radnika nego što je Kineza u Hrvatskoj. Za sve te vrijedne radnike u Komarni imaju samo riječi pohvale.
'Predani poslu'
To nam potvrđuje i Ivo Jerković iz tog mjesta: "Vjerujte da su oni najviše bili predani poslu. Eventualno u popodnevnom i večernjem dijelu kad su bili gotovi s poslom bi prošetali rivom, pokušala loviti ribu, ali najviše se to baziralo na poslu."
Josip Plećaš također iz Komarne govori: "To su bili profesionalni odnosi. Korektni su, moram naglasiti korektni odnosi, suviše korektni."
O ovoj vrućoj temi pokušali smo razgovarati i s kineskim predstavnicima u Hrvatskoj. Zvali smo veleposlanstvo, Konfucijev institut, društvo prijatelja i brojne istaknute Kineze - nisu htjeli pred kamere. Uputili su nas na službenu izjavu kineskog Ministarstva vanjskih poslova koje navode odbacuje.
Mao Ning, glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova, navodi: "Želim naglasiti da kineska tijela javne sigurnosti strogo poštuju međunarodno pravo i u potpunosti poštuju pravosudni suverenitet drugih zemalja."
Kinu je jučer posjetio i njemački kancelar Scholz. Iako su i u Njemačkoj pronađene ilegalne policijske postaje, kancelar u razgovoru s Xi Ji Pinom - to nije spomenuo. Politika je umijeće mogućeg. Nova svjetska supersila je, i takva nedemokratska, Europi ipak previše potrebna.
