Vrhovni sud je na sjednici održanoj 31. svibnja ove godine odbio je ili odbacio ukupno 21 zahtjev za revizijom nagodbe u slučaju Agrokor, doznaje N1.
Nagodba je donesena 6. srpnja 2018. na sjednici održanoj u dvorani Cibona u Zagrebu, a temeljila se na niz kontroverznih odluka i tumačenja koje od onda dio vjerovnika neuspješno osporava. Lex Agrokor ostat će upamćen po aferi Borg, kako su sami sebe nazivali suradnici tadašnje ministrice Martine Dalić.
Oni su bili autori zakona, a nakon što je on primijenjen angažirani su kao savjetnici u slučaju zaradivši više od 100 milijuna eura, mnogo više nego što je uspjela dobiti većina vjerovnika Agrokora. Među najvećim dobitnicima ovog procesa, uz ruske banke, bio je i američki spekulativni fond Knighthead, koji je kupujući u nerazjašnjenim okolnostima obezvrijeđene obveznice posrnulog koncerna, izborio poziciju ključnog vjerovnika. Razlog za to krio se i u odredbama Lex Agrokora, koje su u mnogo čemu suprotne uobičajenim stečajnim pravilima u Hrvatskoj.
Nezadovoljni vjerovnici i manjinski dioničari smatrali su da su u procesu izvanredne uprave ignorirana njihova jamstva, ali i da je sama nagodba temeljena na neprihvatljivom opterećivanju svih tvrtki iz sustava istim jamstvima. Nezadovoljnici su tvrdili da su na taj način u blokadi završila i zdrava poduzeća, uključujući Ledo u kojem je Agrokor imao manje od 50 posto vlasništva.