Njegovi Reformisti, iako tek stranka u osnivanju, već računaju na nekoliko parlamentarnih pozicija u ovom sazivu Sabora. O bivšim kolegama iz HNS-a Čačić više ne želi puno razgovarati, kaže tek da zna tko će biti uz njega, a da neće plakati za ostalima. "Budućnost ne smije pripadati strankama", kazao je Čačić u intervjuu za Magazin Jutarnjeg lista i to smatra prvim ciljem za koji se treba izboriti.
Sve smo sveli na političku moć. A ta moć je sirova i zastarjela
Može li se čovjek kod nas baviti politikom, posebno ekonomskom politikom, ako se nalazi izvan sustava vlasti. Vi ste ovdje, svi znaju tko ste i koji su vaši kapaciteti, ali vaša stranka, Reformisti, u javnom političkom životu još ne postoji. Što možete napraviti?
"To je pitanje razvijenosti društva i to prije svega civilnog društva, a ne samo institucija. Ovdje u našim uvjetima mi smo krenuli prije rata s relativno visokom razinom civilnog društva, s malim utjecajem politike, s profesionalnim i kvalitetnim medijima, relativno visokom razinom pravne sigurnosti. Govorim o kontekstu s kraja osamdesetih, dakle prije rata i svega što se od rata događa u Hrvatskoj. Onda smo ušli u prostor gdje smo sve to presjekli i vratili se u političkom razmišljanju unatrag. Institucije smo pod alibijem rata potpuno centralizirali. Sve smo sveli na političku moć. A ta moć je sirova i zastarjela. To je bio pogled na svijet kakav je prevladavao u 19. i početkom 20. stoljeća. Našem prvom predsjedniku nije nedostajalo ni pameti ni energije ni ideala, ali ne možemo pobjeći od toga da mu je nedostajalo modernog obrazovanja. Srećom, ideali i uzori bili su mu dobri."
On je bio jedini hrvatski političar koji je ostvario svoj san...
"Točno. O tome govorimo. Nažalost, u gospodarstvu tijekom privatizacije izgubili smo i one poduzetničke i menadžerske jezgre koje su izrasle u socijalizmu, jer se nisu politički uklapale. Činjenica je da su nam ekonomiju tada preuzeli ljudi koji su bili ograničenog dometa. Uglavnom su bili svjesni da ne znaju voditi kompanije, pa su se prihvatili nekretnina, što je njima bila neka opipljiva vrijednost."
U to ste vrijeme vi već gurali HNS-ovu biznisu orijentiranu politiku. Što ste tada zastupali?
"Već tada sam imao sasvim jasan razvojni koncept, bio je čak i napisan, ali malo tko je razumio o čemu govorim. Zalagao sam se tada da menadžerima čije su tvrtke i velike kompanije iz bivšeg sustava izašle u plusu damo te kompanije da ih i dalje razvijaju. Predlagao sam da odaberemo deset posto najboljih, da iza njih stanu banke i cijeli sustav i da im damo pravo da preuzmu i da privatiziraju postojeću ekonomiju. Netko će reći da bi oni to na taj način dobili badava, ali činjenica je da novca tada ionako nije bilo. A prijeko su nam trebali ljudi koji će znati stvarati novu vrijednost. Naravno, to je bilo odbačeno jer politički nije odgovaralo. A politički smo, s druge strane, sve sveli na formu koja zapravo nije odgovarala istini. Pod egidom decentralizacije zemlju smo podijelili na niz županija koje zapravo nikad nisu samostalno zaživjele. Nikad nisu imale vlastiti novac, pa onda ni ovlasti da njime raspolažu. Nikad nisu imale izvorne budžete, ovisne su o središnjem proračunu, pa samim time i potpuno ovisne o državnoj politici, posebno u prosvjeti i zdravstvu."
Našim političkim elitama to nije cilj. Jedino što žele je ostati na vlasti
Može li se djelovati ako ste izvan sustava?
"Naravno da se može. Tako funkcioniraju zrele demokracije. Mi znatno manje. Problem je što se kod nas ne može djelovati ni kad ste unutar vlasti. Po prirodi stvari, svi oni koji su se našli na vlasti od devedesetih nadalje, sve manje su bili skloni promjenama. U društvu koje je nerazvijeno, bez institucija i pravila igre, s pravosuđem koje je očišćeno od znanja pa dopunjeno po političkoj liniji, u takvom sustavu politika je bila glavni glas protiv promjena. Od devedesetih do danas imali smo samo dva konsenzusa - prvi je bio obrana zemlje, drugi ulazak u Europsku uniju. Po različitim osnovama, ali ipak te konsenzuse smo postigli. I lijevi i desni. I sada smo ostali bez cilja. A jedini stvarni - da živimo bolje - hrvatska politika si uopće nije postavila kao cilj. Našim političkim elitama to nije cilj. Jedino što žele je ostati na vlasti. To žele i u Švedskoj i u Njemačkoj, ali tamo ne mogu opstati na vlasti ako ne brinu o kvaliteti života građana i ne postižu rezultate."
Čini se da ne vjerujete u mogućnost velike koalicije?
"U ovom našem današnjem trenutku to su bespredmetne rasprave. Ne zato što to ne bi bilo dobro, jer bilo bi, nego zato što je nemoguće. Jedino što žele i lijevi i desni je da se takva koalicija nikad ne dogodi jer u tom slučaju oni nestaju. Postaju nebitni. Oni već ni danas ni po kojem kriteriju rezultata ne zaslužuju biti na vlasti. Tu ih održava samo sukob ideologija. Zato se love lopovi, optužuju protivnici, a štite 'naši', o kome god da govorimo. U takvom sustavu nema šanse nitko tko se ne opredijeli ili za ustaše ili za partizane. To je bio moj problem i u HNS-u."
Za što ste se vi opredijelili?
"Za kvalitetnu građansku opciju. Ono čime su išli (Dražen) Budiša i (Vlado) Gotovac, tj. ono što je artikulirala koalicijska vlast 2000. godine u trenutku kada smo odlazili prema Europi i slali poruke o ljudskim pravima, slobodi medija, slobodama uopće. Ali u trenutku kada smo ušli u EU i kada su neka osnovna pravila potpisana, mi imamo situaciju da se i dalje perpetuira poruka da su ideologije jedini sadržaj politike. Ideologije mogu biti samo temelji u realizaciji osnovnog cilja, a to je pomak u kvaliteti življenja naših građana u svakom pogledu. To ne svodi politiku na sukob oko Lex Perkovića ili naziva za gay zajednicu, već traži sposobnost za osmišljavanje i realizaciju reformi i projekata. Zato njemački socijaldemokrati i gospođa Merkel, poštujući iste temeljne civilizacijske vrijednosti, koje smo ulaskom u Europsku uniju prihvatili i mi, premda se razlikuju u nekim ideološkim temama ništa manje nego SDP i HDZ, redovito nalaze zajednički nazivnik za suradnju u vladi koja omogućuje konkretne i mjerljive pomake za cijelo društvo. To ne znači da će se u parlamentu uvijek slagati, ali dogovorit će se o reformama i projektima, jer bez rezultata ne bi ostali ni jedni ni drugi."
http://www.jutarnji.hr/veliki-povratak-na-politicku-scenu-u-raspadu--hrvatska-mora-prestati-biti-talac-stranaka-/1202231/
