U četvrtak u kasnim večernjim satima, u Zagrebu je pala bespilotna letjelica Tu-141, za koju se još uvijek ne zna čija je. Ministarstvo obrane i predsjednik Zoran Milanović održali su danas konferencije za medije, gdje su istaknuli da se radi o "opasnom incidentu". No, mjesta za paniku nema, a u tijeku je istraga kako bi se doznalo kako je letjelica došla u Hrvatsku, zašto nije primijećena prije te kako je pala. Službeno se zna da je letjelica ruske proizvodnje, ali ne zna se čija je - Ukrajinici Rusi zasad preko svojih dužnosnika tvrde da nije njihova.
Vojni analitičar Denis Avdagić u razgovoru za Net.hr ističe kako ne možemo još znati čija je te da je prerano za takav zaključak.
"Da bi uopće znali što znači taj pad, bit će ključno saznati odakle ona dolazi. Jedna priča je ako je to doista ukrajinska letjelica, kako se najprije smatralo, a posve druga priča ako je ona stigla iz neke druge zemlje koje imaju u posjedu takve letjelice", kaže Avdagić.
Dodaje da ne treba stvarati paniku, no bitno je da službe odrađuju što je prije moguće istragu, kako bi se preciznije detektiralo odakle i kako je došla, a posebno to "kako je došla s obzirom da nije detektirana prije Hrvatske, odnosno ulaska u hrvatski zračni prostor".
Riječ je o letjelici koja može letjeti na jako niskim, ali i prilično visokim visinama. Detektirana na 1300 metara u hrvatskom zračnom prostoru, međutim, Avdagić kaže da je ona prije toga mogla letjeti na visinama na kojima nije mogla biti detektirana radarima. Sve je to još uvijek u sferi nekih nagađanja, a treba utvrditi i što se dogodilo u Mađarskoj, dodaje.
"Jako je puno tu pitanja i za sada ne treba skakati na zaključke jer nije ih moguće donositi prije nego što svi ne ustvrde kakve podatke, i imaju li uopće podatke", veli Avdagić.
Ključna analiza ostataka letjelice
Kljčna će u ovom slučaju biti analiza onoga što je pronađeno na mjestu pada i u okolici, a treba utvrditi i zašto je letjelica pala na taj način te je li se raspala u zraku. Avdagić kaže da je ključno, a žao mu je što to više nije naglašavano, jest da nema razloga za nikakvu paniku.
"Istraga mora ustvrditi da li je bilo propusta i tko je napravio te propuste. Čini mi se da ih najmanje može biti u Hrvatskoj, s obzirom da letjelica nije bila dugo u našem zračnom prostoru ili barem nije odmah detektirana", kaže.
Sljedeća pitanja koja treba postaviti su i što je s našom protuzračnom obranom, koja je gotovo nepostojeća, kaže Avdagić. "Naravno, ne u potpunosti, ali vrlo je siromašna, vrlo slaba. Tu su MIG-ovi koji bi trebali presretati, međutim za njihovo podizanje ako nemamo asistenciju iz drugih država, ovo je prekratko vrijeme da bi se MIG-ovi uopće mogli iskoristiti. Sve da je detektirana točno na ulasku u hrvatski zračni prostor, a govori se o nekih 7 minuta prije pada, mislim da to nije vrijeme u kojem bi se moglo podići MIG-ove i djelovati. To je jedan od problema. Drugi je da ono što posjedujemo od protuzračne obrane nije baš najadekvatnije", veli nam ovaj vojni analitičar.
Moguće pozivanje na članak 4. Sjevernoatlantskog ugovora?
Na pitanje koliko vremena će trebati nadležnima da završe istragu, Avdagić kaže da ne zna odgovor na to pitanje jer ne zna što je sve pronađeno, a to je ključno.
"Može se relativno brzo doći do nekih zaključaka. Pitanje što je pronađeno i u kakvom je stanju ono što je pronađeno. To su stvari koje za sada ne znamo. Nadam se da će istraga biti što je brže moguća, a trebalo bi koristiti asistenciju NATO saveznika ako je moguće da pomognu u tome, pogotovo oni koji imaju više iskustva s tom vrstom tehnologije", kaže Avdagić, dodajući da tu govorimo o zemljama koje su bile u Sovjetskom savezu, odnosno Varšavskom paktu. Također, dodaje i da vjerojatno postoje ljudi u Baltičkim zemljama koji imaju iskustva s tim letjelicama.
"Ako je to letjelica koja je bila u posjedu ukrajinskih snaga i nekakvom greškom završila tu, to je problem koji je manji i kojeg treba onda sagledavat u smislu da je vrijeme da moramo pojačavati našu protuzračnu obranu prije svega", kaže vojni analitičar, dodajući da je vrijeme militarizacije zbog svega što se događa i teško da će ono samo tako stati, pogotovo ako se nešto drastično ne promjeni u pogledu događaja u Ukrajini.
"Međutim ako to nije ukrajinska letjelica, ako se to može sa sigurnošću ustvrditi, to je doista veliki problem. U tom slučaju, dođe li do takve informacije, moramo se pozvati najmanje na članak 4. Sjevernoatlantskog Ugovora - to je konzultiranje sa saveznicima, moguće traženje i postavljanje ozbiljnije protuzračne obrane na našem teritoriju - a moguće čak i na članak 5., da smo na neki način napadnuti", kaže Avdagić.
"Tu su nekakve drastične opcije, čisto napominjem da postoje i politički i obrambeni smjerovi u kojima se može ići, ne samo sa hrvatske razine, već i sa savezničke razine", zaključuje Denis Avdagić u razgovoru za Net.hr.
