VODEĆI STRUČNJAK OBJAŠNJAVA /

Što točno radi dron koji je pao na Jarunu, kamo je išao i kako je moguće da ga sustavi nisu primijetili: 'Samo jedan scenarij ima smisla'

Image

Vojni analitičar Robert Barić u razgovoru za Net.hr objašnjava sve o padu letjelice na Jarunu

11.3.2022.
10:10
VOYO logo

U četvrtak nešto iza 23 sata, kraj studentskog centra na Savi srušila se vojna letjelica. Na teren je odmah izašla policija skupa sa svim interventnim službama. Za sada još uvijek nije službeno potvrđeno o kakvoj se letjelici radi, no strani analitičari prema fotografijama pretpostavljaju da je riječ o ukrajinskom dronu Tu-141.

Vojni analitičar Robert Barić u razgovoru za Net.hr objašnjava da je riječ o modelu Tupolev 141 Strizh, izvidničkoj besposadnoj letjelici koja je bila u naoružanju Crvene armije od 1979. do 1989. godine, namijenjena je prikupljanju podataka na većim dometima do 500 kilometara.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ta je letjelica, navodi Barić, poslije 1989. povučena, a kasnije je iz nje razvijena novija verzija, Tu-243.

Image
APOKALIPTIČNE SCENE /

Uništeni automobili, ogroman krater: Pogledajte kako izgleda mjesto gdje je s neba pala letjelica u Zagrebu

Image
APOKALIPTIČNE SCENE /

Uništeni automobili, ogroman krater: Pogledajte kako izgleda mjesto gdje je s neba pala letjelica u Zagrebu

"Ukrajinci su, čini se, barem tako navode izvori, 2014. godine ponovo reaktivirali te besposadne letjelice, koje su bile u skladištu i koristili su ih za prikupljanje podataka nad Donbasom. Jedini scenarij koji ima smisla jest da je ta letjelica lansirana radi prikupljanja podataka s ukrajinske strane, a onda se nešto dogodilo, možda kvar sustava navođenja", kaže nam Barić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Vi kada lansirate tu letjelicu, ona nema nikakav dodir s postajom na zemlji, već leti prema programiranom smjeru leta i obavlja zadaću. Vraća se otprilike na mjesto gdje je programirano da će biti pokupljena", pojašnjava nam vojni analitičar te dodaje da se ona može više puta koristiti.

"Tu-141 nema nikakvo podvozje, nikakvu mogućnost slijetanja. Umjesto toga, prvo se aktiviraju zračne kočnice koje je dovoljno uspore da se aktiviraju dva padobrana koji je onda jednostavno spuste na zemlju, nakon čega se pokupi, ponovo pripremi i može se ponovo lansirati s lansirne rampe", veli nam Barić.

Brzina leta ove letjelice je oko 1000 km/h maksimalno, a domet joj je do 1000 kilometara, s time da treba uračunati da letjelica mora doći do područja operacije i vratiti se natrag, napominje Barić.

Image
Foto: Pavao Bobinac/Net.hr

Vojni analitičar Robert Barić

Trebala je letjeti iznad Bjelorusije?

Originalni projekt Tu-141 bio je inače zamišljen kao malo kompleksniji uređaj. "Originalni plan predviđao je da se napravi besposadna letjelica koja bi išla u takozvanom dvostrukom modu. Pri probijanju i ulasku u protivnički prostor, išla bi na maloj visini supersoničnom brzinom, a onda bi usporila na subsoničnu brzinu, snimila podatke i ponovo supersonično probila protivničku obranu. Međutim, to je bio preambiciozni zahtjev, koji se jednostavno nije mogao ostvariti", govori nam Barić, dodajući da je konstruktor Tupolev nakon tog zahtjeva rekao da je to previše za to što su predvidjeli te da se letjelicu mora značajno povećati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Barić dodaje kako neki strani izvori navode da je letjelica došla iz područja zapadne Ukrajine.

"Ako su je Ukrajinci upotrijebili, a sada već neki izvori navode da je došla iz područja zapadne Ukrajine, sasvim je moguće da je bila namijenjena za izvidnički let iznad južne i jugozapadne Bjelorusije, gdje se nalaze koncentrirane ruske snage te neke bjeloruske snage za koje se spekulira da bi možda mogle sudjelovati u bojnim djelovanjima", kaže analitičar. "Jednostavno se nešto poremetilo u sustavu navođenja i ona je otišla suprotnim smjerom i došla do Hrvatske preko cijele Mađarske", kaže Barić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na pitanje kako je moguće da je niti u Mađarskoj niti u Hrvatskoj nitko nije primijetio, Barić pojašnjava da su te letjelice ipak namijenjene za let na malim visinama te imaju relativno mali radarski odraz.

"Lakše se otkrivaju letećim zrakoplovnim postajama, koje nemamo niti mi niti Mađari. Nije ju lako zamijetiti i prošla je", zaključuje Barić, dodajući da je to "dokaz koji pokazuje koliko je ovaj rat u Ukrajini zapravo relativno blizu."

Tekst se nastavlja ispod oglasa
nedelja
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo