Naime, ako se zna da bi jedan kruzer dužine 100 metara dnevno morao platiti 3.500 kuna naknade, a jahta od 30 metara 1.800 kuna, jasno je da Hrvatskoj izmiče velik novac.
Iako su ravnatelji lučkih uprava tražili od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture donošenje zakona ili uredbe koja bi privremeno regulirala (ne)mogućnost naplate vezova izvan registriranih lučkih područja Hrvatskoj, ništa se nije promijenilo. U Zadru se npr. kruzeri sidre ispred Dugog otoka, dok se za Split procjenjuje da godišnje zbog sidrenja izgubi više od četiri milijuna kuna. Svakodnevno svjedočimo takvim sidrenjima usred Prukljanskog jezera na Krki, kod Zlarina i na Kornatima, gdje se velebne jahte 'gnijezde' bez kune naknade. U tamošnjim marinama za njih nema odgovarajućeg veza, piše Vjesnik.
Megaplovila se tako zapravo nemaju gdje legalno privezati, a njih je iz godine u godinu sve više, te Hrvatskoj nedostaje velik broj vezova jer postojeće 52 marine s više od 16.000 vezova u moru i 8.500 na kopnu ne zadovoljavaju potrebe. Proizvodnja brodova u svijetu raste velikom brzinom, što znači da bi Hrvatska brzo trebala započeti s gradnjom još 15.000 vezova. U suprotnom, nautičari će se okrenuti drugim turističkim destinacijama.
U Mandalini kod Šibenika zato su počeli graditi prvu marinu za prihvat megaplovila, koja bi se trebala otvoriti krajem proljeća iduće godine. U tijeku je prva faza realizacije projekta vrijednog gotovo 20 milijuna eura, a zajednički su je poduzeli Nautički centar Prgin (NCP) i turska Dogus grupa.
Vezani članci:
arti-201107040530006 arti-201107310144006
