Nakon razornog potresa na području Petrinje mnogo objekata označeno je kao neupotrebljivo, a ministar Darko Horvat otkrio je kako se trajno riješenje krije u montažnim kućama.
Horvat je naveo da će stručnjaci napraviti kvalitetan projekt kako bi se u tri do pet tipskih projekata mogle početi ugovarati zamjenske kuće, a svi takvi objekti morat će imati identični protupotresni temelj.
Mogu se proizvesti dvije do tri kuće dnevno
Josip Mihalić, vlasnik i direktor građevinske tvrtke Jedinstvo iz Krapine, kaže kako je to dobra ideja te da bi za obnovu uništenih kuća u Petrinji i okolici doista najbolje rješenje bile montažne kuće, piše Večernji list. Mihalić je naveo i kako njegova tvrtka takve kuće, ali i druge objekte od željeza, proizvodi za europsko tržište, dok se u Hrvatskoj preferiraju beton i cigla.
"Radi se o sklopu modula koji mogu biti dugi 12, 13 ili 14 metara te široki između tri i četiri metra. S četiri takva modula imate kuću kojoj potres ne može ništa", kazao je Mihalić i dodao da je za proizvodnju i postavljanje montažne kuće potrebno upola manje vremena nego za gradnju betonske ili kuće od cigle, a troškovi su oko 30 posto manji.
Njegova tvrtka u Njemačkoj radi i montažne objekte za vrtiće, škole, ambulatne, a kada je u pitanju dugovječnosti, navodi da montažna kuća može trajati 100 godina, a može 30 ili 40, sve ovisi o tome kako se održava. Naglasio je kako su na području pogođenom potresom najbolje rješenje montažni objekti koji ne trebaju velike temelje kao betonska kuća nego lagane jer nema velikog terete. U montažnim kućama je iznutra je gips i ne može se vidjeti kad uđete u prostoriju da je to modularni objek. Krpinska tvrtka inače može proizvesti dvije do tri montažne kuće dnevno i 15 kontjenera.
Zgrada mora imati seizmički certifikat
Berislav Borovina, vlasnik splitske tvrtke Spegra Inženjering, napominje da su nam česti potresi koji su se dogodili u zadnjih gotovo godinu dana dali novu dimenziju pogleda na građevinu i da sad trebamo postati svjesni da svaka zgrada osim svoje lokacijske vrijednosti mora imati i seizmičke certifikate. Pritome je bitno da u obnovu, napominje, krenu ljudi koji znaju raditi i da budu pod mentorstvom. Tada će, veli, kroz godinu dana stasati 10-ak firmi koje će znati raditi. Hrvatska, kaže, ima dovoljno sposobnog kadra za to, na građevinskim fakultetima, primjerice, a dio ih je i u mirovini.
Napominje i da nam se ne smije dogoditi pogreška iz obnove kuća nakon rata, koja se radila stihijski.
