Vladin plan: Svim snagama udariti po najslabijima

Nina je blagajnica u trgovačkom lancu, ima mizernu plaću od koje ne uspijeva platiti ni režije za sebe i roditelje penzionere. Zato čisti po kućama, pere tuđe prljave gaće.

8.3.2011.
12:06
VOYO logo

Toliko se dobro borimo protiv lopovluka da su rijetki oni u ovoj državi koji su ukrali više od milijuna, a da i dalje ne uživaju sve blagodati svojih nedjela na slobodi. Štoviše, mnogi od njih u proteklih su 20 godina sebi izgradili 'ugled' poduzetnih ljudi i malo tko se uopće sjeća da su krenuli s gaćama na štapu. No, zašto bi se Vlada upuštala u bespoštednu borbu protiv njih kad je puno lakše udariti po najslabijima?

Udarimo po najslabijima jer za ostalo nemamo hrabrosti

Nema sumnje da je rad na crno štetan, da nagriza ekonomiju i da se svaka normalna država mora truditi svesti ga na minimum, ali jesu li doista spremačice i dadilje početna točka od koje bi ova Vlada trebala krenuti? Vlada se takvim dilemama ne opterećuje, nego je krenula od dna, najslabijih, najmanje moćnih i egzistencijalno najugroženijih, pa možda za nekih dvadesetak godina dođu do onih koji su i doveli te ljude u situaciju da radom na crno prehranjuju djecu i ostarjele roditelje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tijekom ožujka najavljeno je, naime, da će kroz hitnu proceduru proći zakon koji bi dao inspektorima ovlast upada u suspektne prostore, uključujući i privatne kuće i stanove, te provjeru 'otkucanih' radnika na crno. Moći će im oduzeti novac koji su neprijavljeni zaradili te zapečatiti sve čime su taj posao obavljali.

A kako će to izgledati u praksi? Nina T. (45) radi za jedan veliki lanac trgovina, ali joj mjesečna primanja ne prelaze 3.000 kuna ni sa svim prekovremenim satima i radnim vikendima, pa je prisiljena dodatno zarađivati pospremajući tuđe stanove. Tako Nina, nakon iscrpljujućih slaganja polica, nošenja robe iz skladišta, čišćenja dućana i tko zna kakvih sve poslova na svom redovnom, prijavljenom radnom mjestu, kreće na svoj drugi posao, na kojem za tridesetak kuna po satu pere i pegla tuđe rublje, čisti ono što su neke druge, sretnije i spretnije, obitelji zaprljale.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Drž' te lopova i zaplijenite mu metle i krpe

Da je ovo uređena država Nina bi svojim poštenim i vrijednim radom zaradila dovoljno da pokrije svoje skromne troškove i pomogne starim roditeljima koji od mizerne mirovine nisu u stanju platiti struju, grijanje, lijekove i druge sitnice bez kojih ne bi mogli preživjeti. No, ovo nije normalna država i Nina (koja nije izmišljena nego stvarna osoba) se čak i ne žali, nego živi i preživljava onako kako je jedino moguće.

Da, istina je, dio vremena Nina radi na crno, ali treba li joj doista zbog čiste borbe za egzistenciju, njezinu i roditelja joj, odrezati kaznu od 3.000 do 50.000 kuna i zapečatiti metle, usisavač i krpe kako to predviđa novi zakon?! U tom su zakonu od 'stroge ruke pravde' izuzeti samo rad za vlastite potrebe, rodbinska ili susjedska pomoć, te volontiranje i rad na otklanjanju posljedica prirodnih i drugih nesreća. Sve ostale zlobni susjed može otkucati i pravednik inspektor može krenuti u veliku akciju suzbijanja rada na crno.

Draga gospodo, nema više 'dilanja' domaćih kolača oko blagdana kako biste i vlastitoj obitelji osigurali nešto na stolu, nema 'podebljavanja' penzije čuvanjem tuđe djece, nema popravljanja vodokotlića, štekera i pipa bez prijave obrta i plaćanja naknada državi, dosta je čišćenja stubišta na crno, a i krečenje pokojeg stana ne biste li djetetu kupili tenisice ili platili školski izlet možete naprosto zaboraviti. Doista nakaradno! I to ne zbog toga što bi se bilo tko pri zdravoj pameti zalagao za opstanak i poticanje sive ekonomije, koja, prema podacima Svjetske banke, iznosi oko 35 posto domaćeg BDP-a, nego zbog toga što se kao i obično krenulo problem rješavati od posljedica, jer Vlada nema hrabrosti obračunati se s uzrokom.

A što ćemo s 'uglednim' poduzetnicima?

Pa tih 35 posto nisu natukli građani koji u nemogućnosti sklapanja kraja s krajem na crno zarade 1.000 ili 2.000 kuna. Taj postotak kreiraju 'ugledni' poduzetnici koji peru lovu na sve mile i nemile načine, podmićuju i plaćaju čitava mala bogatstva knjigovodstvenim servisima za uštimavanje poslovnih knjiga. Svi oni imaju uredno registrirane djelatnosti i u njihovo se poštenje ne sumnja čak ni onda kada im imovina višestruko prelazi po uštimanim knjigama zarađeno. Inspektorima ne pada na pamet upadati im u vile i garaže, a poreznici okreću glavu u drugu stranu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dio njih dužan je na sve strane, ne plaćaju ni dobavljačima, ni radnicima, ni državi, ni poslovnim partnerima. No, listu najvećih dužnika Vlada i poslodavačka udruga objavit će isto kada i Registar branitelja. Velik dio njih zaslužan je i za porazni podatak da u ovoj državi oko 200 tisuća ljudi mjesečno radi puno radno vrijeme i ne uspijeva uprihoditi niti minimalac, 'mudrim' poslovnim odlukama pridonijeli su i činjenici da 70.000 građana radi, a uopće ne dobiva plaću, dok 320.000 građana niti ima posla niti ima nade da će ga naći.

Suzama natopljena preskupa dizajnerska odijela

Zato idući put kad se sastane s predstavnicima poslodavačke udruge (a u posljednja dva tjedna ugostila ih je i u HDZ-u i u Vladi) Jadranka Kosor treba preskočiti odgovore na njihove žalopojke o skupoj i nekvalificiranoj radnoj snazi te postaviti pitanje osjećaju li se, zajedno s njom, makar suodgovornima za te zastrašujuće brojke. I onda umjesto da rone suze jedni drugima na ramenima u preskupim dizajnerskim odijelima i smišljaju kako dodatno sjesti na grbaču najjadnijim i najobespravljenijim sugrađanima, neka se dosjete kako im pomoći da prestanu biti dio vojske od oko 150.000 ljudi koji preživljavaju od poslića na crno. Sve ostalo bilo bi doista sramotno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču