U povodu 67. obljetnice stradanja i hrvatskog križnog puta na komemoraciji na Bleiburškom polju okupilo se nekoliko tisuća ljudi. Među njima su bili i HDZ-ovci Josip Salapić te Tomislav Ivić, Ruža Tomašić iz HSP-a Ante Starčević, Danijel Srb iz HSP-a, Vladimir Šišljagić iz HDSSB-a i drugi.
Šišljagić je svojim govorom zaradio veliki pljesak okupljenih. Naime, kazao je kako je Sabor donio izdajničku odluku odustavši od pokroviteljstva komemoracije.
'Nemate mandat za prikrivanje zločina'
"Ukidanje pokroviteljstva Sabora nad povijesno najvećom klaonicom više desetaka, a možda i više od stotina tisuća Hrvata, izraz je ne samo nepriznavanja grijeha i zločina svojih otaca i djedova, već i podmukli ponovni pucanj u potiljak, ovoga puta u potiljak potomaka žrtava", istaknuo je Šišljagić.
Vladi je ujedno poručio: "Ne samo da nemate mandat za prikrivanje stravičnih razmjera zločina, već imate obvezu kazneno-pravnog progona i privođenja još uvijek živućih komunističkih zločinaca licu pravde, bez obzira o kome se radilo".
Šibenski biskup monsinjor Ante Ivas, koji je predvodio svetu misu u propovedi je rekao kako zabrinjava novi trend nijekanja komunističkih i drugih zločina u Drugome svjetskom ratu i poraću. Istaknuo je kako ne želi da Bleiburg bude mjesto mržnje prema bilo kome i kako treba poštovati svaku žrtvu. Posebno je spomenuo jasenovačke žrtve, ali, rekao je, ne treba zaboraviti niti blajburške.
Odluka u Saboru već dizala prašinu
Predsjedništvo Sabora nedavno je ukinulo političko pokroviteljstvo nad komemoracijom za koju će još ove godine izdvojiti pola milijuna proračunskih kuna.
Odluka je u sabornici podigla popriličnu prašinu. Prosvjedovali su HDZ, HSP dr. Ante Starčević i HDSSB. SDP-ov predsjednik Sabora Boris Šprem braneći odluku podsjetio je na se komemoracija žrtvama proteklih godina zlorabila ustaškom i fašističkom ikonografijom. HDZ-ova Jadranka Kosor ukidanje pokroviteljstva ocijenila je lošom, licemjernom odlukom koja će izazvati nove podjele.
Na Bleiburškom polju u svibnju 1945. saveznici su jugoslavenskoj vojsci predali oko 50 tisuća zarobljenika poražene vojske i civila, dok je većina stradala na Križnom putu.
