U prioritetima hrvatskog predsjedanja Europskom unijom Vlada nije dovoljno istaknula vladavinu prava i stanje ljudskih prava iako je riječ o gorućim pitanjima u EU, upozorio je Forum 2020, neformalna mreža organizacija civilnog društva iz Hrvatske, koja žali i što Banski dvori nisu konzultirali ni civilno društvo, niti Sabor iako je riječ o uobičajenoj europskoj i demokratskoj praksi.
- Plenković o predsjedanju EU-om: 'Zauzimat ćemo se za Europu koja štiti svoje građane'
- Hrvatska uskoro predsjeda Europskom unijom: Građani ne žele biti voajeri, odabrali su prioritete
Naime, predsjedanje, koje je Hrvatsku zapalo nekoliko godina ranije zbog Brexita, prvenstveno jest posao Vlade i tijela državne uprave. No kako bi se čulo širi spektar stavova koji su prisutni u javnosti i kako bi se zajednički uskladili nacionalni prioriteti predsjedanja većina država članica u cijeli proces uključuje i civilno društvo. Kao što smo već pisali, upravo je to učinila i Finska od koje će Hrvatska za dva mjeseca preuzeti predsjedanje Europskom unijom.
"Europa koja se razvija, koja povezuje, štiti i Europa koja je utjecajna na globalnoj razini - četiri su krovna područja hrvatskoga predsjedanja EU-om u prvom polugodištu iduće godine", objavio je prije par dana napokon hrvatske prioritete premijer Andrej Plenković istaknuvši da će se Hrvatska ''zauzimati za Europu koja štiti svoje građane uz istodobno poštovanje i zaštitu vladavine prava".
Zaštitu vladavine prava kao visoko postavljenu u prioritetima
Hrvatske u predsjedanju Europskom unijom ranije je već isticao i
ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, međutim,
u Forumu 2020 smatraju da taj prioritet nije visoko istaknut iako
su ga i sami građani i građanke istaknuli kao jedno od gorućih
prioriteta u cijeloj EU.
Podsjetimo, prioriteti civilnog društva nastali su u
višemjesečnim konzultacijama s građanima i građankama na terenu u
Rijeci, Varaždinu, Splitu, Osijeku i Zagrebu te nakon provedenih
dodatnih online konzultacija.
U tom procesu su sudjelovale i različite udruge i akademska zajednica te su definirana četiri tematska prioriteta: 1) Demokratska Europa slobodnih i odgovornih ljudi. Europa vladavine prava i ljudskih prava. Europa slobodnog, nezavisnog i kritičnog civilnog društva, nezavisnih institucija i nezavisnih medija; 2) Europska unija koja i dalje ima potencijal širenja. Europa koja stabilizira zapadni Balkan; 3) Europa koja je predana ciljevima održivog razvoja unutar i izvan svojih granica i 4) Europska unija kao globalni akter izgradnje mira.
Organizacije civilnog društva iz Hrvatske okupljene u Forum 2020
koje će aktivno pratiti i zagovarati prioritete civilnog društva
za vrijeme predsjedanja Hrvatske Vijećem EU pozdravljaju odluku
Vlade da najavi okvirne prioritete predsjedanja. Međutim, i dalje
smatraju da bi Vlada prioritete koje su odabrali građani i
građanke trebala uvrstiti na dnevni red prilikom
predsjedanja.
Bilo bi to tada zaista na tragu onoga što je kazao premijer
rekavši: ''U središte aktivnosti tijekom predsjedanja postavit
ćemo građane, njihova očekivanja i potrebe''. Jer poznato je da
se EU i dalje teško bori s demokratskim deficitom u kojemu veliku
ulogu igra i to što je Unija građanima i građankama (ne samo
Hrvatske) apstraktna i daleka pa bi predsjedanje moglo biti dio
prilike za promjenu, a ne za reprizu situacije da
građani kao i prilikom ulaska Hrvatske u EU opet budu samo
voajeri.
''Izražavamo žaljenje zbog činjenice da Vlada nije konzultirala civilno društvo niti ga je pozvala na prezentaciju prioriteta. Također primjećujemo da prioriteti nisu izrađeni u suradnji s Hrvatskim saborom što je uobičajena europska i demokratska praksa'', upozorio je Kristijan Kovačić iz CROSOL-a, platforme za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske, koja koordinira Forum 2020.
Što se tiče četiri zasad najavljena opća prioriteta, napominje da su ''u ovoj fazi slobodni komentirati da prioritet 'Europa koja raste' ne bi trebalo postaviti bez paralelne odgovornosti o vrsti rasta i nauštrb koga ili čega Europa želi rasti. Također ne držimo najsretnijim rješenjem da se pod sloganom 'Europa koja štiti' raspravlja o migracijama i izbjeglicama što bi moglo imati pogrešne konotacije i osnažiti antidemokratske snage u EU''.
Ono što pozdravljaju jest odluka Vlade da će tijekom predsjedanja fokusirano raditi na politikama proširenja Europske unije na zapadni Balkan: ''Očekujemo da Hrvatska predano radi na postizanju političkog suglasja na razini Vijeća o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom što je od presudnog značaja za demokratizaciju, vladavinu prava i razvoj ne samo tih zemalja već cijele regije. To je jasan zajednički interes i civilnog društva i vlade, a nadamo se i čitave Europske unije''.
S obzirom na to da je rast, razvoj, povezivanje i proširenje Plenković kao hrvatske prioritete predsjedanja najavljivao i ranije, Kovačić poručuje: ''S nestrpljenjem očekujemo detaljnije razrađen program predsjedanja iz kojeg će biti puno jasnije vidljivo na koje konkretne europske politike vlada želi primarno utjecati te se nadamo da će Hrvatska predsjedati na europski i demokratski način - uključujući u predsjedanje i organizacije civilnog društva, Hrvatski sabor i ostale demokratske dionike''.
Iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova za Vijesti.hr poručili su već ranije da će ''zainteresirana javnost biti na odgovarajući način uključena u raspravu o Programu predsjedanja, koji će Vlada usvojiti u prosincu 2019. godine''.
U Forumu 2020 tome se itekako nadaju s obzirom na to da je predsjedanje Hrvatske Europskom unijom veliki izazov i prilika za čitavu zemlju, ''posebno s obzirom na mogućnost jačanja ugleda RH i mijenjanja njenog imidža kao zemlje članice koja ima veoma malen koalicijski potencijal za suradnju s drugim članicama EU. Da bismo to učinili, vjerujemo da su potrebni zajednički napori, kako vladinih tijela, tako i organizacija civilnog društva''.
Na tom tragu razmišljaju i u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) koja će upravo 2020. obilježiti 168 godina svojeg djelovanja, odnosno zastupanja hrvatskog gospodarstva u zemlji i inozemstvu. A dok se mnogi, uključujući i Komoru, pitaju hoće li u fokusu biti gospodarstvo ili političke i europske teme, iz HGK ukazuju na to da šest mjeseci predsjedanja predstavlja određen potencijal stvaranja bolje startne pozicije za hrvatsko gospodarstvo u idućih sedam do osam godina.
Hoće li ga i kako Hrvatska iskoristiti, pokazat će se vrlo brzo, ali jasno je i njima da su sigurnost Europe i proširenje Unije te politika susjedstva pretpostavka stabilnosti, razvoja i rasta, baš kao i potreba uključenosti što šireg spektra aktera u definiranje i realizaciju hrvatskog predsjedanja Europskom unijom.
