Podsjetimo, Vlada je NPR-om predvidjela da se porez na nekretnine u prvoj fazi počne primjenjivati od 2018., no to je još uvijek očito nedovoljno brzo za EK, koja je i s Vladom Zorana Milanovića, nakon odlaska Slavka Linića iz Ministarstva financija, vodila bitku oko uvođenja tog poreza.
U dokumentu pod nazivom "Country report 2016." EK je na 106 stranica secirala hrvatsku ekonomiju, a u dijelu o porezima posebno se analizira porez na nekretnine, te se navodi kako je udjel prihoda od poreza nekretnine u odnosu na bruto-domaći proizvod, čak i kada mu se pridruže prihodi od komunalne naknade, značajno manji od prosjeka Europske unije.
'POREZ NA NEKRETNINE JE PREVARA BIRAČA': Stigla oštra kritika najavljenih reformi koje se ne bave gorućim problemima
Hrvatska ispod prosjeka
Naime, prihodi od postojećeg poreza na nekretnine u Hrvatskoj (vikendice) iznose 0,5 posto BDP-a (oko 1,6 milijardi kuna), a isto toliko iznose i prihodi od komunalne naknade, prema podacima iz 2014. Međutim, iako u nama konkurenetnim zemljama kombinirani prihodi od poreza na nekretnine iznose prosječno 0,9 posto BDP-a, u EU je taj prosjek 2,5 posto.
Kao djelomičnu kompenzaciju povećanja poreza na nekretnine EK predlaže smanjenje sadašnje stope od pet posto poreza na promet nekretnina koja u državni proračun uprihoduje 0,5 posto BDP-a godišnje, a u nama konkurentnim državama to iznosi oko 0,3 posto. Ali EU traži da se istovremeno ukinu brojni izuzeci na taj porez kako bi se proširila porezna baza.
NA POSLU DO KRAJA: Rad do 67. godine mirovine će uvećati od 120 do 448 kuna
Hrpa umirovljenika, malo radnika
Kada je u pitanju povećanje dobne granice za umirovljenje na 67 godina od 2028. godine, to je ubrzavanje te dinamike za deset godina u odnosu na planove Vlade Zorana Milanovića, ali EK smatra da ni to nije dovoljno.
Međutim, ne navode svoj prijedlog godine od kada bi se ta granica trebala početi primjenjivati. Kao razlog zbog kojeg je potrebno što prije povećati dob za umirovljenje, EK navodi kako je 12 posto "aktivne" radne snage u Hrvatskoj umirovljeno i po tom neslavnom mjerilu Hrvatska je negativni rekorder. Također ističu da je prosječan radni staž umirovljenika u Hrvatskoj od 32,3 godine među najnižima u EU-u (prosjek je 35,3 godine) te je stopa zaposlenosti kod stanovnika iznad 55 godina 36,2 posto, također među najnižima u EU-u (prosjek 51,8 posto).
Kasni i reforma javne uprave
Europska komisija ne pušta nas na miru ni kad je javna uprava u pitanju. Zaključila je tako da reforma javnog sektora kasni. Kako još nije obradovala Komisiju, ministrica uprave nastoji obradovati građane i to vječnim obećanjem o učinkovitijoj i boljoj javnoj upravi, na usluzi građanima, piše Slobodna Dalmacija.
