Vlada je na ovotjednoj sjednici usvojila nove koeficijente koji pomnoženi s novom osnovicom osiguravaju značajno povećanje plaće državnim dužnosnicima. Plaće bi tako, ako Sabor usvoji ovaj prijedlog, trebale rasti premijeru, predsjedniku, ministrima, zastupnicima, ostalim sucima i ostalim državnim dužnosnicima.
Vladajući argumentiraju kako državni dužnosnici i državni službenici trenutno imaju različite osnovice za izračun plaće zbog kojih plaće nisu usporedive, pa time ni sami koeficijenti. Vlada je tako predložila da se osnovica plaće izjednači na način da se poveća osnovica za izračun plaća državnih dužnosnika, a koeficijent će se nešto smanjiti.
Plenkoviću povišica od 1577, Milanoviću od 1800 kuna
No, sindikati i Vlada su potpisali dodatke kolektivnim ugovora kojima plaća raste šest posto od listopada i dva posto od travnja. S novim koeficijentima značajno će porasti plaće i državnim dužnosnicima. UI svemu će dakle jako dobro proći Plenković, Milanović i ostatak ekipe koja vodi Hrvatsku.
Ako ostanu predloženi koeficijenti, premijer Andrej Plenković će kroz dva povećanja plaće nakon travnja primati 1577 kuna više. Predsjednik Zoran Milanović će imati 1800 kuna višu plaću, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović oko 2900 kuna, predsjednik Sabora Gordan Jandroković oko 1600 kuna, ministri mogu očekivati povećanje plaće oko 1500 kuna, a saborski zastupnici oko tisuću kuna, izračunao je 24 sata.
Ipak, to će značiti i da predsjednik Republike više neće biti državni dužnosnik s najvećom plaćom, već će to postati predsjednik Ustavnog suda. Naime, koeficijent za izračun njegove plaće dosad je bio 9,30, a za izračun plaće predsjednika Ustavnog suda 7,86 pa je tako predsjednik države imao bruto plaću nešto veću od 36 tisuća kuna, a predsjednik Ustavnog suda bruto plaću od 31.282 kune. Ista je bila i bruto plaća premijera i predsjednika Sabora.Sada će na prvome mjestu biti predsjednik Ustavnog suda s bruto plaćom od 39.241 kune, dok će plaća predsjednika Republike biti 38.381 kunu.
Državni dužnosnici i državni službenici trenutno imaju različite osnovice za izračun plaće zbog čega nije moguće uspoređivati njihove plaće, kao ni same koeficijente. Osnovica za državne dužnosnike veća je od osnovice za izračun plaća državnih službenika pa je Vlada predložila da se osnovica plaće izjednači na način da se poveća osnovica za izračun plaća državnih dužnosnika, ali i da se smanji koeficijent za izračun njihovih plaća.
Sever: 'Najviše potrebiti ostat će 'na repu' događanja'
"Bilo je dosta prigovora da je osnovica mirovala dugi niz godina, no oni su zbog toga imali drugačije koeficijente. Prigovor je bio da se teško prati i uspoređuje zbog čega je došlo do izjednačavanja. Trebalo je poraditi na tome, neki ljudi su imali tako male koeficijente da su do minimalne plaće sezali tek nakon 20 godina staža, a ako su bili noviji radnici, vlast im je morala pridodati nešto kuna da dosegnu minimalac. Za njih i to povećanje nije značilo ništa pa se za njih donijela odluka da se povećaju koeficijenti", pojasnio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Dobra je to vijest za sve zaposlene u državnoj službi s najnižim primanjima, ali mogla bi biti dobra i za premijera, predsjednika, ministre, zastupnike, pa i ustavne suce i ostale dužnosnike, jer će predviđene izmjene i njima, po sili zakona, omogućiti povišice.
"Vidimo jasno da će predsjedniku i premijeru porasti plaće, a ljudima kojima najviše treba, porast će najmanje. Tako će oni koji su najviše potrebiti ostati 'na repu' događanja", kaže Sever, smatrajući da se to može ispraviti: "Mogli su se još korigirati koeficijenti, to se uvijek može korigirati. Ovdje su se smanjivali", rekao je.
'Čistačica s 30 godina staža ima istu plaću kao ona koja tek počinje raditi'
Kako objašnjavaju iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, koji već gotovo tri godine s vladom vode "mukotrpne pregovore o povećanju najnižih koeficijenata za najniža radna mjesta", ovo će omogućiti povećanje najnižih koeficijenata za pet posto.
"Trenutno, primjerice, čistačica koja radi 30 godina ima istu plaću kao čistačica koja je tek sada počela raditi. Najniže potplaćeni zanemarivani su skoro 10 godina i sada im je to poraslo za pet posto. Recimo, na primjeru koeficijenta 0.776 je bruto iznosio 5196,71 kunu, a neto 4157 kuna. Sada je novi neto 4366,30 kuna odnosno, povećan za 208,93 kuna", pojašnjavaju u Sindikatu.
"Sindikat je djelomično zadovoljan, barem i takvim povećanjem, ali će se boriti za daljnja povećanja tih najniže rangiranih radnih mjesta. S time da smo nezadovoljni činjenicom što najniži koeficijent 0.601 ni s ovim povećanjem ne doseže minimalnu plaću i onda Vlada radi korekciju, jer po zakonu mora isplatit minimalnu plaću. To je po nama loše, jer smo od početka tražili da se ovaj koeficijent poveća", pojašnjavaju u Sindikatu.
