Uoči obilježavanja sjećanja na žrtve Vukovara i Kolone sjećanja
koja će sutra hodati tim gradom, Vlada je sastavila dokuemnt koji
su nazvali "Pregled aktivnosti Vlade u korist Vukovara 2016. -
2020.".
Dokument Vlade objavljujemo u cijelosti:
Sjednica Vlade u Vukovaru
Vlada je svoju 4. sjednicu i prvu izvan Zagreba, održala u Vukovaru 17.11.2016. Svi akti koji su se odnosili na Vukovar su provedeni:
• Odluka o osnivanju Povjerenstva za proglašenje Grada Vukovara mjestom posebnog pijeteta → Zakon je usvojen 2019., Vlada je na sjednici održanoj 29.10.2020., imenovala članove i zamjenike članova Vijeća za domovinski pijetet, mir i razvoj a Vijeće je svoju prvu sjednicu održalo 4.11.2020., kada je usvojen Poslovnik o radu Vijeća.
• Odluka o darovanju nekretnina u državnom vlasništvu radi ostvarenja projekata od općeg javnog interesa (izgradnje sportskih objekata) → nakon 26 godina riješeni su imovinsko pravni odnosi - ugovorom o darovanju sklopljenim u svibnju 2017., Vukovaru su darovane 3 nekretnine površine 28.467 m² (Plivalište Vukovar, Sportska dvorana i sportsko igralište) tržišne vrijednosti 99,3 mln kuna.
• Odluka o sufinanciranju izgradnje komunalnog pristaništa „Marina“ u Vukovaru → odobreno 8,75 mln kuna radi sufinanciranja izgradnje pristaništa; kad se pridodaju sredstva MMPI za sufinanciranje troškova, iz državnog proračuna je utrošeno 9,14 mln kuna, dok je iz sredstava Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara osigurano još 500 tisuća kuna; ukupna procijenjena vrijednost investicije je 12 mln kuna; pristanište je u funkciji (svečano otvoreno u svibnju 2019.).
• Zaključak u vezi s izradom Programa obnove komunalne i elektroenergetske infrastrukture Grada Vukovara → Program usvojen na sjednici Vlade 2.5.2019., za razdoblje 2019.-2022.
• Programom je planirana provedba 59 projekata procijenjene vrijednosti 1,44 milijarde kuna: 1 projekt željezničke infrastrukture (485,3 mln kuna); 13 projekata vodno-komunalne infrastrukture (315,5 mln kuna); 18 projekata cestovne infrastrukture (241,75 mln kuna); 18 projekata gospodarskog i socijalnog razvitka (143,76 mln kuna); strateški projekt "Arheološki park Vučedol" (118 mln kuna); 7 projekata iz Programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima (85,5 mln kuna) i 1 projekt elektroenergetske infrastrukture (50,5 mln kuna).
Za realizaciju Programa planirano je financiranje iz EU sredstva (899,1 mln kuna) te sredstava HEP d.d. i HEP ODS (50,5 mln kuna) dok je iz državnog proračuna planirano 490,4 mln kuna.
Iz sredstava državnog proračuna je za cestovnu infrastrukturu (HC, trošarine) planirano 241,7 mln kuna, za vodno-komunalnu infrastrukturu 93,5 mln kuna, za Program integrirane regeneracije integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima 85,5 mln kuna, za željezničku infrastrukturu 28 mln kuna, za gospodarski i socijalni razvitak Vukovara 23,7 mln kuna te za projekt “Arheološki park Vučedol” 18 mln kuna.
• Zaključak u vezi s obnovom Vodotornja → budući da su procijenjeni troškovi obnove Vodotornja (koji uključuje objekt, okoliš i vanjski auditorij) u vrijeme donošenja Zaključka iznosili 31 mln kuna (s PDV) a financijska sredstva za obnovu su dijelom bila osigurana iz donacija, Vlada je odlučila da će se razlika do ukupnog iznosa potrebnog za obnovu Vodotornja, najviše do 18,5 mln kuna osigurati iz državnog proračuna s pozicije Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara. Sredstva su isplaćena, a Fond je 2019. uplatio još 2 mln kuna (budući da je vrijednost ugovorenih radova za 1. i 2. fazu tada iznosila 35,55 mln kuna).
Vukovarski vodotoranj – simbol hrvatskog zajedništva i života
Vodotoranj je svečano otvoren 30.10.2020. Radovi na obnovi Vodotornja počeli su u svibnju 2017. Obnova čiji se završetak očekivao do 2018., završila je u listopadu ove godine, a Vodotoranj je svečano otvoren 30.10.2020.
Za obnovu Vodotornja je do 2016. prikupljeno 37 mln kuna od čega je Vlada na sjednici u Vukovaru, osigurala 18,5 mln kuna, dok je 2019. Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara uplatio dodatnih 2 mln kuna.
Ukupna vrijednost troškova obnove je 46 mln kuna.
Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
Od 1999., Odlukom Hrvatskoga sabora, 18. studenoga se obilježavao kao Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. Na prijedlog Vlade, Hrvatski sabor je 2019. donio novi Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, kojim je 18. studeni proglašen blagdanom - Danom sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Danom sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Zakon se primjenjuje od 1.1.2020.
Proglašenje Vukovara mjestom posebnog pijeteta i osnivanje Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar
Jedne od mjera kojima je Vlada, uz ostalo, pokazala cjelovito promišljanje o nacionalnom značaju Vukovara su Zakon o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta i Zakon o prijenosu osnivačkih prava nad Općom županijskom bolnicom Vukovar i bolnicom hrvatskih veterana na Republiku Hrvatsku, odnosno osnivanje Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar. Oba zakona su stupila na snagu 14.3.2020.
Proglašavanjem Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta, Vlada želi očuvati kulturu sjećanja na žrtvu Vukovara i potaknuti aktivnosti usmjerene na društveni i gospodarski razvoj vukovarskog područja.
Zakonom je predviđeno osnivanje Vijeća za domovinski pijetet, mir i razvoj, kao stalnog tijela koje koordinira i prati aktivnosti obilježavanja posebnog domovinskog pijeteta. Vijeće ima 17 članova koje imenuje Vlada na mandat od 4 godine.
Vlada je na sjednici održanoj 29.10.2020. imenovala članove i zamjenike članova Vijeća, a 4. 11.2020. održana je prva sjednica Vijeća na kojoj je usvojen Poslovnik o radu Vijeća i te razmatrana organizacija obilježavanja blagdana Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Slijedi donošenje Zakonom predviđene Uredbe o jedinstvenom protokolu odavanja posebnog domovinskog pijeteta koju donosi Vlada.
Imajući na umu memorijalno-edukativni značaj vukovarske bolnice, Vlada je vodila računa o održivosti bolnice što uključuje i financijsku održivost. Preuzimanjem osnivačkih prava, država je preuzela i financiranje bolnice, što će doprinijeti stabilnom poslovanju. Provođenjem postupaka zajedničke javne nabave radi postizanja učinkovitosti i standardizacije nabave lijekova i medicinskog i drugog materijala, dugoročno se očekuju značajne uštede i racionalizacija financijskog poslovanja.
Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara
• Iz proračuna Fonda od listopada 2016. do studenoga 2020.,u korist Vukovara utrošeno je 235,36 mln kuna.
• Važno je napomenuti da se od 2017. bilježi značajan rast proračuna Fonda. Primjerice 2016. je iznosio 40 mln kuna, 2017. 58,49 mln kuna, 2018. 67,2 mln kuna a 2020. iznosi 73,94 mln kuna. U odnosu na 2015., proračun Fonda je u 2020. godini veći za gotovo 55%, a Fond je za razdoblje 2021.-2024. planirao aktivnosti u korist Vukovara u iznosu 119,55 mln kuna.
Zapošljavanje
• Kroz mjere aktivne politike zapošljavanja na tržište rada je uključeno 2.336 ljudi, a isplaćeno je 64 mln kuna (33,6 mln kuna iz državnog proračuna).
• Za očuvanje radnih mjesta u okolnostima epidemije bolesti COVID-19 od zaprimljenih 1009 zahtjeva riješeno je 858 zahtjeva za 6.288 radnika (odbijeno je 108 zahtjeva, ostali su u obradi). Za potpore je isplaćeno 52,4 mln kuna (44 mln kuna iz državnog proračuna).
• U području zapošljavanja, socijalnog uključivanja, obrazovanja te civilnog društva, ugovoreno je 83,5 mln kuna sredstava ESF-a, od toga 22,6 mln kuna u okviru Programa Zaželi za zapošljavanje 200 žena.
Demografija i socijalne politike
• Za mjere socijalne politike za djecu, obitelji i starije osobe osigurano je 13,48 mln kuna (8,8 mln kuna iz državnog proračuna).
• Financijska ulaganja u zdravstvo iznose 128,88 mln kuna (EU sredstva 58,69 mln kuna; decentralizirana sredstva 69,66 mln kuna i državni proračun 0,53 mln kuna).
• Za mjere demografske politike i programe usmjerene mladima utrošeno je 6,86 mln kuna.
• Provedenim aktivnostima i aktivnostima koje su u tijeku će se do kraja godine na području Vukovara ukupno stambeno zbrinuti oko 850 obitelji za što će biti utrošeno oko 85 mln kuna. Sljedeće godine se planira zbrinuti 170 obitelji za što je planirano 25 mln kuna.
Infrastruktura i promet
• Vlada je, kroz Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, osigurala investicije u svrhu realizacije značajnih cestovnih infrastrukturnih i prometnih projekata na području Grada Vukovara u iznosu 1,86 mlrd kuna.
• Od toga je za željezničku infrastrukturu osigurano 680 milijuna kuna, za cestovnu infrastrukturu 950 milijuna kuna, dok je za projekte unutarnje plovidbe osigurano 156,13 mln kuna.
Ulaganja u željezničku infrastrukturu
Tijekom 2016. – 2023., Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture osiguralo je financijska sredstva za investiranje u realizaciju projekata izgradnje željezničke infrastrukture u ukupnom iznosu 680 milijuna kuna.
Nadogradnja i elektrifikacija postojeće željezničke pruge Vinkovci – Vukovar, duljine 18,71 km od značaja za međunarodni promet, HŽ Infrastruktura d.o.o.
• Ukupna vrijednost Projekta: 516,3 mln kuna izvori financiranja su Kohezijski fond 412,5 mln kuna i državni proračun 72,8 mln kuna.
• Realizacijom infrastrukturnih radova, na većem dijelu pruge će se omogućiti brzine do 120 km/h, uz povećavanje sigurnosti željezničkog prometa.
• Rekonstrukcijom 18,71 km pruge, osigurat će se elektrifikacija trase, ojačanje za promet vlakova mase 22,5t/o, opremanje SS i TK uređajima, rekonstrukcija kolodvora i stajališta te rješavanje ŽCP osiguravanjem i svođenjem.
Projekt osiguranja i modernizacije željezničko - cestovnih prijelaza, HŽI
• Procijenjena vrijednost investicije: 167,87 mln kuna, EU dio 142,7 mln kuna iz OP Konkurentnost i kohezija.
• Projektom je planirana i izgradnja te opremanje 2 željezničko-cestovna prijelaza (Cerna i Gradište I) radi smanjenja opasnosti na prijelazima željezničke pruge i ceste, povećanja razine osiguranja ŽCP te smanjenja broja prometnih nesreća i ljudskih žrtava.
• Projekt je prijavljen na Poziv MMPI i trenutno je u fazi evaluacije.
Ulaganja u cestovnu infrastrukturu
Hrvatske ceste su u obnovu, rekonstrukciju i izgradnju cestovne infrastrukture na području Vukovara, u razdoblju 2016.-2020. osigurale financijska sredstva (državni proračun i EU fondovi) u iznosu 950 milijuna kuna.
Rekonstrukcija državnih cesta (DC) u Gradu Vukovaru / ulica Priljevo - Utrošeno 23,3 mln kuna
Rekonstrukcija raskrižja državne ceste D2 i ulica Županijske, Gundulićeve i Dunavskog prilaza u Vukovaru u duljini 515 metara - Utrošeno 18,4 mln kuna (bez PDV) iz državnog proračuna.
Strateški projekt izgradnje brze ceste Nuštar – Vukovar, duljine 9,8 km
• Procijenjena vrijednost nabave je 379 mln kuna, a izvor financiranja je državni proračun.
• U tijeku je priprema sufinanciranja iz EU fondova, izrađeni su idejni projekti te ishođena lokacijska dozvola. Za I. Etapu – I. i II. Fazu (prelaganje i zaštita instalacija HOPS i HEP-ODS), ishođene su građevinske dozvole. Za II. Etapu I. Fazu (trasa – južni kolnik brze ceste) u pripremi su dokazi pravnog interesa radi ishođenja građevinske dozvole.
Sanacija opasnih mjesta (uklanjanje 'crnih točaka') na državnim cestama
• Ukupna vrijednost ugovorenih radova je 55,43 mln kuna, EU dio
iznosi 47,12 mln kuna a sredstva državnog proračuna 8,31
mln kuna.
U pripremi
Strateški projekt izgradnje cestovne obilaznice Vukovara
• Vrijednosti Projekta je 460,2 mln kuna, izvor financiranja EU sredstva. Projekt se priprema za realizaciju u sklopu Plana nabave Hrvatskih cesta za 2020.
Unutarnja plovidba
U razdoblju od 2016. godine do kraja 2020. Vlada je osigurala investicije za realizaciju značajnih infrastrukturnih projekata unutarnje plovidbe na području Vukovara u ukupnom iznosu 156,13 mln kuna.
Komunalno pristanište Marina (Lučka uprava Vukovar)
• Vrijednosti projekta je 9,25 mln kuna, financirano iz državnog proračuna.
Gospodarstvo
• Za razvoj poljoprivrede je do sada isplaćeno 191 mln kuna a u narednom razdoblju će se isplatiti dodatnih 153,87 mln kuna ugovorenih u okviru Programa ruralnog razvoja.
• U gospodarstvo i održivi razvoj uloženo je 332,19 mln kuna (39,98 mln kuna iz državnog proračuna, 206,04 mln kuna iz EU sredstava i 86,17 mln kuna iz izvornih sredstava Hrvatskih voda). Od toga se na vodnogospodarske projekte odnosi 326,67 mln kuna. Za sljedeću godinu je za vodnogospodarske projekte planirano 85 mln kuna kroz Program obnove komunalne i elektroenergetske infrastrukture Grada Vukovara 2019.-2022., odnosno se u razdoblju 2021.-2024. planira uložiti 390 mln kuna.
• Za obrazovanje i znanost uloženo je 41,29 mln kuna (EU sredstva 31,57 mln kuna). Bespovratnim EU sredstvima izgrađen je studentski dom u Vukovaru, jedini na području Županije i Vukovara. U tijeku je rekonstrukcija i dogradnja OŠ Nikola Andrić vrijedna 18,3 mln kuna (do sada isplaćeno 6,6 mln kuna iz državnog proračuna).
• Za programe i projekte u području turizma i sporta ukupno je uloženo 12,65 mln kuna (6,05 mln kuna iz državnog proračuna)
Aktivacija državne imovine
• Za prostorno uređenje, graditeljstvo, stanovanje i komunalno gospodarstvo uloženo je 37,01 mln kuna (iz državnog proračuna 22,91 mln kuna).
• Vrijednost aktivirane državne imovine iznosi 111,16 mln kuna.
Efekti porezne reforme
2019. – Gradski proračun je od poreza i prireza na dohodak prihodovao 77,56 mln kuna, odnosno 5,95 mln kuna prihoda više (+8,3%) u odnosu na 2018. Usporedbe radi, proračun Županije je ostvario 11,9% više prihoda a proračuni gradova i općina u Županiji 12,8% više prihoda - ukupni efekt na proračune Županije, gradova i općina u njenom sastavu je 12,7% više prihoda.
2020. – U prvih devet mjeseci ove godine, gradski proračun je od poreza i prireza na dohodak prihodovao 58,94 mln kuna, odnosno 5,49 mln kuna ili 10,3% više prihoda u odnosu na isto razdoblje 2019. Usporedbe radi, proračun Županije je ostvario 55,03 mln kuna odnosno 0,74 mln kuna ili 1,4% više prihoda u odnosu na isto razdoblje 2019.
Regionalni razvoj i fondovi EU
• Do 30. rujna 2020. na području Grada Vukovara ukupno je ugovoreno 1,06 mlrd kuna.
Europska teritorijalna suradnja
• U okviru programa ETS, ugovoreno je 17 projekata s 19 projektnih partnera s područja Grada Vukovara. Ukupno ugovoreni iznos 22 mln kuna, od čega je 18,62 mln kuna financirano iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Projekt „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture Grada Vukovara, Faza II“ je Program integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima
• Grad Vukovar je uz grad Benkovac, Knin, Petrinju i Beli Manastir s Općinom Dardom izabran za pilot područje Programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima.
• MRRFEU je u ožujku 2017. donijelo Odluku o prihvaćanju Intervencijskog plana Grada Vukovara, a u svibnju 2017. je sklopljen Sporazum o provedbi Intervencijskog plana Grada Vukovara. Sporazum je potpisan između MRRFEU, tadašnjeg MRMS i Grada Vukovara kao nositelja Intervencijskog plana.
• 2017.-2018. su raspisana tri poziva za dodjelu bespovratnih sredstava ukupne vrijednosti 140,1 mln kuna: 1) Priprema dokumentacije i izgradnja kapaciteta za provedbu Intervencijskih planova malih gradova na ratom pogođenim područjima (alokacija za Vukovar 9,98 mln kuna), 2) Razvoj poduzetništva u gradu Vukovaru (alokacija 7 mln kuna) i 3) Provedba Intervencijskog plana grada Vukovara (alokacija 123,15 mln kuna).
• Do 30. listopada 2020. sklopljeno je 20 ugovora a ugovorena bespovratna sredstva iznose 32,3 mln kuna. Isplaćeno je 22,2 mln kuna bespovratnih sredstava. Primjerice, sklopljenim ugovorima iz poziva Razvoj poduzetništva u Vukovaru, predviđa se očuvanje 148 radnih mjesta i otvaranje 27 novih radnih mjesta. Ostvarenje ovih pokazatelja se u najvećoj mjeri očekuje tijekom 2021., a završetak provedbe poduzetničkih ugovora početkom 2022.
• Završeni su infrastrukturni projekti vrijedni gotovo 18 mln kuna: Izgradnja gradske tržnice u naselju Olajnica (završeno 2018., vrijednost 17,25 mln kuna) i Centralna kuhinja za prehranu djece u dva vrtića (završeno 2020.,vrijednost 0,67 mln kuna).
• U tijeku su infrastrukturni projekti vrijedni preko 229 mln kuna. primjerice Rekonstrukcija zgrade „Radnički dom“ i prenamjena u prostor Veleučilišta Vukovar (vrijednost projekta je 59,55 mln kuna, predviđeni završetak provedbe 2023. godina; očekuje se potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava); Izgradnja Ekonomske škole (vrijednost je projekta 106,25 mln kuna, predviđeni završetak provedbe je 2023.; projektni prijedlog je na evaluaciji u SAFU); Modernizacija sportske dvorane Borovo Naselje (vrijednost projekta je 1,5 mln kuna, predviđeni završetak je početkom 2022.); Obnova nogometnog stadiona (vrijednost projekta 13,75 mln kuna, predviđeni završetak provedbe je 2022.) i Projekt Adica (vrijednost projekta je 48 mln kuna, a predviđeni završetak provedbe je 2023.)
Policija
Investicije
• Potpisan je Sporazum između MUP i Grada Vukovara o
sufinanciranju uređenja i prenamjene nekretnine u Vukovaru,
Borovo naselje, radi preseljenja Interventne policije PU
vukovarsko-srijemske. Radovi su u tijeku – završena je prva faza
čija je vrijednost radova iznosila 4,45 mln kuna.
Istraživanje i procesuiranje ratnih zločina
• 13. veljače 2018. osnovana je posebna Radna skupine na razini Ravnateljstva policije operativnog naziva „Ovčara“, kojoj je cilj analiza dosadašnjih aktivnosti policije i daljnje provođenje kriminalističkih istraživanja ratnih zločina na području PU vukovarsko-srijemske i osječko-baranjske, u suradnji i koordinaciji s nadležnim državnim odvjetništvom.
• Radna skupina Ravnateljstva policije „Ovčara“ je provela i provodi kriminalistička istraživanja temeljem kojih su razriješena 24 kaznena djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva i/ili ratnih zarobljenika na području Vukovara. Nadležnom županijskom državnom odvjetništvu kazneno je prijavljeno 11 počinitelja (pritvorskom nadzorniku privedene 4 prijavljene osobe) na štetu 233 hrvatska civila i branitelja.
• Od važnijih kriminalističkih istraživanja u 2020., ističe se kaznena prijava za teška fizička zlostavljanja zarobljenih hrvatskih branitelja ispred hangara na Ovčari.
• Policijski službenici Radne skupine za istraživanje ratnih zločina su, u suradnji sa Županijskim državnim odvjetništvom u Osijeku i Sigurnosno-obavještajnom agencijom, nastavili provođenje kriminalističkog istraživanja na okolnosti teških zlostavljanja hrvatskih ratnih zarobljenika na poljoprivrednom dobru „Ovčara“.
• Kao rezultat toga, policija je 3.11.2020. na području Negoslavaca uhitila hrvatskog državljanina (1974.) za kojeg je tijekom provođenja krim istraživanja utvrđena osnovana sumnja da je 20.11.1991., tada kao 17-godišnjak, zajedno s ranije kazneno prijavljenom dvojicom osumnjičenika i pripadnicima srpskih paravojnih formacija, u prostoru hangara „Ovčare“ sudjelovao u grubom fizičkom zlostavljanju ratnih zarobljenika, pripadnika Hrvatske vojske/Zbora narodne garde, redarstvenika MUP i broja civila dovezenih iz bolnice u Vukovaru.
Povratak Hrvatske vojske u Vukovar
• Vukovar je gravitacijsko središte Hrvatske vojske, a povratkom postrojbe u vojarnu 204. brigade HV Vukovar (10.11.2017.) Vlada je ispunila obećanje, odnosno cilj Programa Vlade 2016-2020. Ministarstvo obrane je osiguralo 51,26 mln kuna za povratak Hrvatske vojske u Vukovar. Do sada je u vojarnu 204. brigade HV uloženo 21,4 mln kuna.
• Ove godine su započeli radovi u svrhu proširenja vojarne i povećanja broja korisnika. Vojarna se proširuje na južnu stranu u odnosu na dio izgrađen u prvoj fazi, odnosno na zemljište izdvojeno od Memorijalnog centra Domovinskog rata Vukovar. Planirano je povećanje kapaciteta za smještaj i rad do razine kompletne inženjerijske bojne (proširenje dijela postojećih i izgradnja novih te izgradnja prateće infrastrukture).
Kultura
• Od važnijih projekata ističe se Arheološki park Vučedol vrijedan 117,3 mln kuna (EU sredstva 99,7 mln kuna, državni proračun 17,6 mln kuna).
• Tijekom mandata ove Vlade otvorene su dvije posljednje zbirke: stalni postav zbirke Bauer i Muzej Vukovara u progonstvu.
• Stalni postav zbirke Bauer, jedne od najvrjednijih zbirki hrvatske likovne umjetnosti 19. i prve polovice 20. stoljeća, koja je ne samo zbog svog iznimnog fundusa postala jednim od najsnažnijih simbola grada Vukovara, otvoren je u siječnju 2017.., čime se obilježila 25. obljetnica od međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i 21 godina od početka procesa mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske.
• Otvorenjem stalnog postava ove zbirke obilježila se 70.
godišnjica otvaranja prvog stalnog postava i 20. godišnjica
povratka Muzeja u Vukovar. U lipnju 2020. predstavljen je tiskani
i digitalni katalog zbirke Muzej Vukovara u progonstvu, a zbirka
je dostupna je cjelokupnoj javnosti putem poveznice na mrežnoj
stranici muzeja.
Franjevački muzej Vukovar otvoren je u svibnju 2019. u
prostorijama Franjevačkog samostana u Vukovaru.
• Obnovljen je kroz 15,5 mln kuna vrijedan projekt Integracije kulturne i povijesne baštine Franjevačkog samostana u turističku ponudu grada. Projekt obnove i uređenja muzeja sufinanciran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara, a proveden u suradnji Franjevačkog samostana Vukovar, Gradskog muzeja Vukovar, Turističke zajednice Grada Vukovara te Gradom Vukovarom i Vukovarsko-srijemskom županijom.
U mandatu ove Vlade u studenom 2017. godine otvorena je i nova zgrada Državnog arhiva u Vukovaru.
• Zgradu je osigurao Grad Vukovar, a njenom rekonstrukcijom te izgradnjom arhivskog spremišta, čitaonice, prostorija za prijem i sređivanje gradiva, trajno je riješen smještaj arhivskog gradiva s područja Vukovarsko-srijemske županije. Ukupna neto površina objekta iznosi 1.252,6 m2, a maksimalan kapacitet spremišnog prostora je 5.000,00 d/m gradiva.
Nacrt prijedloga Zakona o razvoju Grada Vukovara te prijedlog novih mjera za poticanje razvoja gospodarstva na području Vukovara
Radi gospodarskog oporavka i razvoja Vukovara, otklanjanja posljedica ratnih razaranja 1991.-1996. te radi sprječavanja smanjenja depopulacije, izrađen je prijedlog novih mjera za poticanje razvoja gospodarstva na području Vukovara i Nacrt prijedloga zakona o razvoju Grada Vukovara, temeljem kojeg je Europska komisija otvorila postupak prednotifikacije. Nacrt prijedloga Zakona o razvoju Grada Vukovara zajedno s prijedlogom programa državnih potpora čini jedinstveni okvir poticajnih mjera za razvoj Vukovara.
Radna skupina je paralelno radeći na prijedlogu poticajnih mjera za područje grada Vukovara izradila i Nacrt prijedloga Zakona o razvoju Grada Vukovara koji predstavlja pravni okvir i pravnu osnovu za sve mjere državnih potpora.
U tijeku je usuglašavanje Prijedloga s EK, kako bi se završio postupak notifikacije i pokrenula procedura donošenja novog zakona", stoji u dokumentu Vlade.
