Premijer Andrej Plenković je na samom početku konstatirao kako su svi ministri na današnjoj sjednici Vlade.
"Svi ministri na Vladi, to je dobro, to je neobično, čestitam!"
Plenković je nekoliko riječi posvetio hrvatskom predsjedanju EU te posjetu granici s ministrom Božinovićem.
"Važno je spomenuti da smo nastavno na oni pozitivni izvješće Europske komisije o Schengenu, Božinović i ja posjetili granici u blizini Bihaća, vidjeli kako hrvatska policija nadzire granicu. Na čemu zahvaljujem policajcima koji požrtvovno čuvaju našu granicu", rekao je Plenković.
Istaknuo je kako današnja sjednica ima brojne važne teme. Osvrnuo se na Strategiju energetskog razvoja koja će se usvojiti, napominjući da je dobro što se ide prema što većem udjelu obnovljivih izvora energije.
Plenković je ocijenio da je Vladina politika u području javnih financija osigurala povećanje prihoda građana i njihova standarda, te poboljšala poziciju Hrvatske na međunarodnim financijskim tržištima.
Najavljujući prijedlog povećanja minimalne plaće na 3.250 kuna neto od 1. siječnja 2020 godine, Plenković je rekao da je ukupno u Vladinu mandatu minimalna plaća povećana za 100 eura, ocijenivši da je to bez presedana u povijesti hrvatskih vlada.
U kombinaciji s poreznom reformom koja, kako je rekao, u četvrtom krugu donosi porezno rasterećenje od 2,4 milijarde kuna, ukupno u mandatu Vlade devet milijardi kuna, to je povećalo prihode i standard građana i omogućilo povećanu potrošnju, što je utjecalo na stope rasta.
Govoreći o rebalansu proračuna za 2019. godinu, koji je također danas na dnevnom redu Vlade, naglasio je da je rebalans na tragu planiranih rashoda te je to poruka pouzdanosti, predvidivosti i stabilnost rada Vlade.
Proračun za iduću godinu, dodao je, temelji se na projiciranoj stopi rasta od 2,5 posto, a istaknuo je i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 71,5 posto. To, kako je rekao, jača hrvatski položaj na međunarodnim financijskim tržištima i utječe na poboljšanje kreditnog rejtinga.
Komentirajući odustajanje od smanjenja opće stope PDV-a s 25 na 24 posto od 1. siječnja 2020., rekao je da se tako oslobađa 1,8 milijardi kuna za plaće i mirovine.
Saboru predloženi rebalans ovogodišnjeg i prijedlog proračuna za iduću godinu
Vlada je sa sjednice u četvrtak Saboru uputila prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, kojim planira ukupne prihode u iznosu od 145,1 milijardu kuna i ukupne rashode u iznosu od 147,3 milijarde kuna, a u proceduru je uputila i prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna.
Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu od 145,1 milijardu kuna su porast za 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto.
Ukupni, pak, rashodi od 147,3 milijarde kuna su veći za pet posto odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na ovu godinu.
S obzirom na kretanja ukupnih prihoda i rashoda za iduću godinu planiran je manjak proračuna od 2,15 milijardi kuna, ili 0,5 posto BDP-a.
No, s obzirom na kretanja kod izvanproračunskih korisnika i lokalnu državu te konsolidaciju i potrebne prilagodbe za iduću se godinu planira suficit konsolidirane opće države od 0,2 posto BDP-a odnosno od 629 milijuna kuna, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.
Po njegovim riječima, prijedlog proračuna rađen je na projekciji rasta BDP-a u idućoj godini za 2,5 posto.
Vlada je Saboru predložila i rebalans ovogodišnjeg proračuna, kojim se ukupni prihodi povećavaju za 1,6 milijardi kuna odnosno za 1,2 posto, na 137,7 milijardi kuna, dok se ukupni rashodi smanjuju za 1,3 milijarde kuna odnosno sa 140,3 milijarde kuna na 139 milijardi kuna.
Najznačajnija povećanja odnose se na osiguranje dodatnih sredstava za rashode za zaposlene - 494,2 milijuna kuna, povećanje izdvajanja za mirovine - 849,6 milijuna kuna, financiranje prve faze projekta terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku - 350 milijuna kuna, povećanje rashoda za prava iz sustava socijalne skrbi za (za osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu) - 175,5 milijuna kuna i dodatni porodiljni - 41 milijun kuna te sredstva za sanaciju ustanova u zdravstvu - 122 milijuna kuna.
Najznačajnija smanjenja se pak odnose na uštede na kamatama - 796,9 milijuna kuna i smanjenje za naknade aktivne politike zapošljavanja - 151 milijun kuna .
Ključna poruka je da ukupna rashodna strana iz općih izvora se ne probija unatoč pritiscima na povećanje rashoda, istaknuo je Marić.
Minimalna plaća za 2020. godinu 3.250 kuna
Minimalna neto plaća za 2020. godinu iznosit će 3.250 kuna, odnosno u bruto iznosu 4.062,51 kunu, što je za 315,51 kunu ili za 8,3 posto više od prosječne minimalne plaće za ovu godinu, utvrđeno je Uredbom o minimalnoj plaći koju je u četvrtak usvojila hrvatska Vlada.
Naime, minimalna plaća za 2019. godinu u bruto iznosu je 3.750 kuna, čime je udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama u Hrvatskoj od siječnja do srpnja 2018. godine iznosio 44,4 posto.
Po podacima iz obrazloženja Vladine uredbe, povećanjem bruto iznosa minimalne plaće na 4.062,51 kunu udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći u pravnim osobama u prvih šest mjeseci ove godine iznosio bi 46,49 posto.
Udio bruto minimalne plaće tijekom 2019. godine ima tendenciju pada te udio u prosječnoj bruto plaći za prvih sedam mjeseci 2019. godine iznosi 42,9 posto, jer je prosječna bruto plaća porasla, a bruto minimalna plaća ostala ista.
To je, ističu iz Vlade, uzeto u obzir i prilikom određivanja visine minimalne plaće za 2020. godinu.
Iz Vlade također podsjećaju da je krajem ožujka ministar rada i mirovinskoga sustava osnovao stručno povjerenstvo za praćenje i analizu kretanja minimalne plaće, a preporuka toga tijela je bila minimalna bruto plaća u rasponu od 3.900 do 4.400 kuna.
S obzirom da socijalni partneri na sastanku održanom početkom prošlog tjedna nisu postigli konsenzus oko mogućeg povećanja minimalne plaće, Vlada je, uvažavajući argumente oba socijalna partnera, ali i obrazloženu preporuku povjerenstva, predložila da minimalna plaća za 2020. godinu iznosi 4.062,51 kuna,
Prilikom utvrđivanja prijedloga visine minimalne plaće za 2020. godinu uvažavala se činjenica nastavljenih pozitivnih gospodarskih trendova tijekom 2019. godine kao i dobre prognoze za gospodarski rast u 2020. godini te se stoga očekuje i daljnji nominalni rast bruto plaća.
Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović rekao je da minimalna plaća raste neprestano od 2013. godine, ali je od 2013. do 2016. porasla za 134 kune, a od 2016. do 2020. za 754 kune.
To po njegovim riječima pokazuje da Vlada brine o građanima s najnižim primanjima te onima koji su zaposleni u radno-intenzivnim djelatnostima i najviše su izloženi minimalnoj plaći.
Vlada ujedno, kako je dodao, vodi računa i o poslodavcima u radno-intenzivnim djelatnostima, pa im omogućuje korištenje potpora male vrijednosti, do 200 tisuća eura, kao kompenzacijsku mjeru za povećanje minimalca, a najavio je i mjere za restrukturiranje proizvodnje i nabavu novih tehnologija.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je u mandatu aktualne Vlade minimalna plaća porasla za 30 posto odnosno za nešto više od sto eura.
Četvrti krug porezne reforme donosi rasterećenje od 2,4 milijarde kuna
Vlada je sa sjednice u četvrtak u Sabor poslala prijedloge izmjena zakona iz četvrtog kruga porezne reforme, kojima predviđa porezno rasterećenje od 2,4 milijarde kuna.
Ministar financija Zdravko Marić rekao je da ukupno rasterećenje u sva četiri kruga iznosi gotovo devet milijardi kuna. Prema prijedlogu izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost, od početka 2020. obračuvala bi se snižena stopa PDV-a od 13 posto za pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskih objekata, rekao je Marić. Procjenjuje se da će sniženje stope PDV-a za ugostiteljstvo utjecati na smanjenje prihoda državnog proračuna za oko 900 milijuna kuna godišnje.
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak predlaže se porezno rasteretiti rad mladih osoba i to umanjenjem obveze poreza na dohodak za sto posto za mlade do 25 godina života, a za 50 posto za one od 26 do 30 godine života. Porez na dohodak također se ne bi plaćao na naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja do propisanog iznosa. Također bi se ukinulo izdavanje poreznih rješenja za paušalne obveznike poreza na dohodak, što se obrazlaže smanjenjem administrativnog opterećenja za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost.
Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit predlaže se podizanje praga ostvarenih prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12 posto s 3 milijuna kuna na 7,5 milijuna kuna. Stopa poreza na dobit tako od 18 posto tako ostaje za one koji ostvare godišnji prihod veći od 7,5 milijuna kuna.
Ministar financija kaže kako to znači da će 93 posto poduzetnika plaćati porez na dobit po stopi od 12 posto.
Izmjenama u sustavu posebnih poreza na kavu i bezalkoholna pića uvelo bi se oporezivanje bezalkoholnih pića prema udjelu šećera, kao i dodatno oporezivanje energetskih napitaka.
U Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila predlaže se oslobođenje od plaćanja upravne pristojbe za srodnike u uspravnoj liniji (bračni drug, potomak i predak koji čini uspravnu liniju te posvojenik i posvojitelj) koji rabljeno motorno vozilo stječu na temelju ugovora o darovanju, uz uvjet da je to vozilo prethodno registrirano na darovatelja.
Također bi se uvelo i oslobođenje od plaćanja trošarine na električnu energiju koja se koristi za pogon željeznice i tramvaja u komercijalnom prijevozu robe i putnika. Prijedlog izmjena Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom donosi ugradnju QR koda kao obvezatnog elementa svakog računa. Očitavanjem QR koda iskazanog na računu u aplikaciju za provjeru podataka upisali bi se svi podaci što bi građanima olakšalo postupak i dodatno ih potaknulo da račune provjeravaju i prijavljuju Poreznoj upravi, smatraju u Ministarstvu financija. Obveznici fiskalizacije za korištenje QR koda trebali bi prilagoditi svoja fiskalna rješenja, pa bi im se ostavio dovoljan rok prilagodbe te bi primjena fiskalizacije s QR kodom započela od 1. siječnja 2021. godine.
Izmjenama Općeg poreznog zakona želi se urediti područje korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona. Ministarstvo financija tu primjećuje da se korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona manifestira u nekoliko modela postupanja, primjerice kada poslodavac za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada ugovara s poreznim obveznikom druge načine za obavljanje posla ili koristi organizacijske oblike koji su oporezivi nižim poreznim stopama.
Tu je i slučaj kada poduzetnik mijenja organizacijski oblik u kojem posluje, odnosno za svaki ugovoreni posao koristi jedan organizacijski oblik koji zatim zamjenjuje drugim, a koji je oporeziv nižim poreznim stopama te isto obavlja na razini povezanih društava, a sve skupa radi izbjegavanja plaćanja poreza ili smanjenja porezne obveze.
U takvim slučajevima bi se, prema prijedlogu, obračunale porezne obveze kao da tih postupanja nije bilo, odnosno po propisanim poreznim stopama. Zakonski će prijedlozi proći dva saborska čitanja, a na snagu bi trebali stupiti početkom 2020. godine.
