Kvalitetnije definiranje rada od kuće, koji se i u Hrvatskoj nametnuo tijekom epidemije koronavirusa kao dio "novog normalnog", jedan je od glavnih argumenata za nove izmjene Zakona o radu koje pripremaju u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.
Jedna koje bi se taj zakon i te kako mogao ticati je Katarina Leko koja od kuće radi već pet mjeseci. U kuhinji skuha kavu pa u svega par koraka ulazi u svoj ured - kauč u dnevnoj sobi. "Povremeno radim pauze, istezanje, vježbanje...", kaže za RTL Danas.
Razmatra se ideja trajnog rada od kuće
Otkako radi od kuće produktivnost, kaže, nije pala.
"Mislim da ovdje imamo dovoljnu slobodu i samostalnost kod rada. Zna se što se treba napraviti i zna se koje rokove imamo, ali ne trebamo imati direktno nekoga nad glavom tko će gledati svaki naš korak", kaže.
U projekcijama novog Zakona o radu javila se i ideja trajnog rada od kuće, čak i kada pandemija prođe. No, Hrvoje Bujas iz Udruge Glas poduzetnika upozorava: "Ne možete voziti kamion od doma, ne možete prodavati kuglice sladoleda od doma, ne možete 90 posto toga raditi od doma, ali u IT sektoru, u bankarskom sektoru, u konzalting uslugama, u telekomima, recimo, možete stvarno dosta toga raditi od doma. Zašto ne bi postojala takva opcija? Mi se slažemo s time."
Korak k brisanju ugovora o radu kakve znamo
Sindikati su drukčijeg mišljenja. U tome vide korak k brisanju ugovora o radu kakve danas poznajemo kao i smanjenje slobodnog vremena radnika i radnica.
"Ljudi zapravo radeći od kuće to prihvate kao nešto dobro, a kasnije se vidi da to poslodavac itekako dobro zloupotrebljava u duljini toga da se dobivaju poruke elektronske pošte koje dolaze duboko u noć ili rano ujutro", upozorava Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori traže uvođenje opcije "radnika na čekanju u krizama" kako bi tvrtke sačuvale radnike do boljih poslovnih vremena. Marko Jurčić, savjetnik predsjednika HGK, za RTL kaže: "Mogu ih poslati doma, ali ti radnici su i dalje zaposleni, njihove obveze po doprinosima preuzima država, a dio plaće preuzima HZZ ili neka druga institucija dok jedan manji dio plaće pokriva tvrtka."
'Nikad lošija razina diskusije i znanja'
Oko ove ideje nisu složni ni svi poslodavci, a stručnjaci u svemu vide zbrku.
"Mislim da smo u fazi nabacivanja idejama bez jasne vizije kuda bi smo trebali doći i bojim se prema ovim diskusijama koje su se do sada vodile u javnosti da je ovo nikad lošija razina diskusije, nikad lošija razina znanja, nikad lošija razina odnosa", kazao je za RTL Viktor Gotovac, profesor s Katedre za radno pravo s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
