Svakog utorka do sada Vlada je intervenirala u cijene goriva, i tako već tjednima. Međutim, od sutra nas možda očekuje gruba stvarnost jer bi, sada već rutinska intervencija, prvi put mogla izostati. To bi značilo i drastično poskupljenje goriva: cijena litre eurodizela, prema važećoj Vladinoj formuli, trebala bi porasti za čak kunu i 14 lipa, odnosno na 13 kuna i 44 lipe dok bi cijene eurosupera 95, umjesto aktualnih 10 kuna i 72 lipe, trebala iznositi 11 kuna i 10 lipa po litri. Cijena plavog dizela od sutra se neće mijenjati i ostaje na 8,49 kuna po litri.
Mali distributeri su, očekivano, zadovoljni ovom neslužbenom informacijom - i dalje će poslovati s gubitkom, ali neusporedivo manjim.
Da je Vlada došla do limita u snižavanju cijena nauštrb distributera, smatra i stručnjak za energetiku, Igor Dekanić.
"U krizi je nužno postupati tako da djelujete od prilike do prilike. Vlada je dosadašnjim ograničenjima olakšavala stanovništvu i poduzetnicima, a sada mora olakšati onima koji se bave distribucijom goriva", kaže Dekanić.
'Politika najmanje štete, a ne najveće koristi'
Pojašnjava kako ovo ne mora značiti da Vlada trajno odustaje od intervencije kada su cijene goriva u pitanju.
"Kad vlada neočekivana energetska i geopolitička kriza, kao sada, nema tu neke jasne politike. U čistoj tržišnoj ekonomiji intervencija je loša stvar, ali Vlada ima odgovornost osiguravati uredno održavanje gospodarstva što je više moguće i kada dolaze krize, mora intervenirati", kaže Dekanić.
Smatra da su dosadašnje Vladine intervencije u cijene goriva bile dobre jer su bile nužne. To su, uostalom, radile i druge europske zemlje.
"Ideja je da svi nešto gube, a nešto dobiju. Jer, svi na kraju moraju preživjeti: i kućni budžet i što je više moguće tvrtki i velik dio gospodarstva. Sada je na djelu "politika najmanje štete, a ne najveće koristi", pojašnjava stručnjak za energetiku dodajući da izostanak intervencije sutra ne znači da Vlada ponovno neće posegnuti za ograničavanjem cijena goriva u nadolazećim tjednima ili mjesecima.