Gospodarski oporavak Vlada temelji na investicijama, koje započinju ciklusom ulaganja u javnom sektoru u području zaštite okoliša, prometne, vodnokomunalne infrastrukture, poduzetničke i znanstveno-istraživačke infrastrukture. Poticanjem potrošnje i investicija planiraju ostvariti rast BDP-a u 2013. godini za 0,7 posto.
Dio investicija oslanjat će se na sredstva iz pretpristupnog programa IPA, ali i na strukturne fondove Europske unije te kredite.
U proizvodnji električne energije i zračnom prometu Vlada će se osloniti i na privatni sektor, kroz projekte temeljene na javno privatnom partnerstvu.
Fiskalna konsolidacija i kontrola javnog duga provodit će se reformom porezne politike, kako se navodi u materijalima, usmjeravanjem poreznog opterećenja s rada prema potrošnji i imovini. Cilj je povećati konkurentnost rada i stvaranje pretpostavki za gospodarski rast i zapošljavanje.
Nadalje, predstoje i reforme u području sustava socijalne skrbi, zdravstva i mirovinskog sustava te javne uprave.
Čemu ekonomski program – sada?
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić kazao je da je ovaj program svojevrstan nastavak pretpristupnog ekonomskog programa kojim se Hrvatska uključuje u tzv. Europski semestar. Rok za donošenje ovog programa, ustvrdio je, bio je 15. travnja, no dobili smo još tjedan dana. Europski semestar, pojašnjava, bazira se na koordinaciji programa vlada EU, reformi i ostvarivanja pretpostavki za gospodarski rast, definira prioritete i ključne smjernice za provedbu reformi sadržanih u strategiji Europa 2020.
Nositelji su Ministarstvo financija i Ministarstvo regionalnog razvoja, a izrađen je u koordinaciji s ostalim resorima. Što se tiče Makroekonomskog okvira, Grčić navodi da Vlada nije odstupila od već prezentiranih smjernica, posljednji put iznesenih prilikom rebalansa proračuna.
"Očekujemo rast BDP-a od 2,4 posto u 2014. do 3,5 posto u 2015. godini", kazao je te nastavio: "Što se tiče zaposlenosti i inflacije, očekujemo da će u 2013. ona opadati. No, u 2014. bi moglo doći do zaokreta trendova s gospodarskim rastom."
Ustvrdio je i da posljednji podaci govore da je Hrvatska zahvaljujući ozbiljnom restrukturiranju hrvatskog gospodarstva imala 30 posto više novog zapošljavanja sa Zavoda za zapošljavanje u 2013. godini nego istom razdoblju lani.
"Inflacija je za ovu godinu planirana na 3,2 posto, a sljedeće godine očekujemo smirivanje dosezanja inflacije od 2,3 posto te 2,0 u 2015. i 2016. godini", kazao je Grčić.
Imamo 1,38 milijuna siromašnih
Gospodarski oporavak, najavio je, trebao bi smanjiti i broj siromašnih u Hrvatskoj – kojih je milijun i 380 tisuća!
Premijer Zoran Milanović je ustvrdio da je ovaj program, zapravo, dio komunikacije s Europskom komisijom koju građani ne razumiju najbolje, no u biti se radi o kontroli javnog duga i deficita poznatijem kao "Excessive deficit procedure".
Čestitka na – izlaznosti 20 posto birača?!
"Iza nas su prvi europski izbori. Čestitam ministru Bauku što je sredio biračke popise, jer bi inače odaziv bio 10, a ne 20 posto", kazao je Milanović na početku sjednice i nasmijao se.
Kazao je da građani sada znaju koje su im alternative i najavio investicije u infrastrukturu i energetske te turističke projekte.
Vlada je odlučila i o sanaciji 25 zdravstvenih ustanova čiji je osnivač jedinica područne samouprave.
Ukupna dugovanja tih bolnica su 31. prosinca 2012. godine bila milijardu i 133 milijuna kuna.
Jesmo li izgubili u Prvom svjetskom ratu?
Vlada je osnovala Povjerenstvo za koordinaciju obilježavanja Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata.
"To je još jedan od onih starih ratova za koje ne znamo jesmo li ih dobili ili izgubili", našalio se Milanović.
Još jedan dobar posao King ICT-a s državom
Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo uprave sklopilo je nagodbu s društvom KING ICT d.o.o., koje je poznato po svojim vezama s umirovljenim generalom Damirom Krstičevićem i koje je u vrijeme HDZ-ovih vlasti sklapalo poslove s državom u vrijednostima do milijardu kuna.
Sporazum se tiče nabave licenci za programsku opremu Microsoft i prethodno je sklopljen bez znanja ministarstava, kako je objasnio ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Nagodba je vrijedna oko 12 milijuna kuna.
"Prema ugovoru, izgubili bismo da smo išli u spor, pa smo išli na nagodbu o umanjenju troška na usluge koje koristi cijela državna uprava", kazao je Miljenić. Licence sada postaju vlasništvo države.
