Na samom početku sjednice premijer Zoran Milanović osvrnuo se na program otpisa dugova "Novi početak" i naglasio kako postoji sve veći odaziv lokalnih jedinica, te kao primjer naveo sve gradove u Istarskoj županiji koji su potpisali sporazum.
Spomenuo je kako se upravo na tom primjeru vidi socijalnost i humanost ove Vlade.
''75.0000 građana ispunjava uvjete za otpis duga, a do sada ih je potvrdu dobilo 12.500'', rekao je.
'Promjene u korist poduzetnika'
Ministri su danas također raspravljali o prijedlogu izmjena Općeg poreznog zakona (OPZ) te potporama za male poduzetnike.
Prema prijedlogu Ministarstva financija, proširuje se i precizira definicija porezne tajne tako da se u nju uključuju podaci koji se razmjenjuju, ne samo temeljem ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, nego i putem drugih međunarodnih ugovora i razmjena.
"Bitno je naglasiti da ove izmjene idu u korist poduzetnika i olakšavaju njihovo poslovanje", naglasio je ministar financija Boris Lalovac.
Predlaže se i uvođenje dužnosti banaka da na poseban zahtjev Ministarstvu financija dostave podatke o prometu svih kunskih i deviznih računa određenih osoba (pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja i građana), osim podataka o prometu tekućih računa i štednih uloga, i u drugim rokovima, osim onih koji su već propisani OPZ-om.
Transparentna pravila, dug na 24 rate
Uvode se i novine glede prava poreznih obveznika na ispravak porezne prijave. Prema prijedlogu, kada se u poreznom postupku utvrde nepravilnosti kod poreznog obveznika ili većeg broja poreznih obveznika, njih bi porezno tijelo pozvalo da u određenom roku isprave poreznu prijavu, radi dobrovoljnog ispunjenja poreznih obveza. Ako porezni obveznik ne bi u ostavljenom roku ispravio prijavu, pokrenuo bi se postupak poreznog nadzora.
"Između Porezne uprave i poduzetnika se uvodi i mogućnost elektroničke komunikacije kako bi se na veću razinu digla komunikacija. Ako netko ima dospjele dugove, a ne može ih plaćati, može ih isplatiti u ratama do 24 mjeseca", pojasnio je Lalovac.
Ministarstvo financija također predlaže da porezno tijelo i obveznik mogu radi namirenja dospjelog poreznog duga sklopiti upravni ugovor. On bi se odnosio na namirenje poreznog duga u cijelosti ili djelomično i sklapao na rok ne dulji od dvije godine.
"Treba donijeti što transparentnija pravila jer u razrezivanju poreza ima dosta arbitrarnosti. Ljudi moraju imati sigurnost u svojim transakcijama. Kod kompliciraniji slučajeva treba uključiti više ljudi iz Porezne uprave, a ne jedna osoba jer je tu znalo dolaziti do blokada", upozorio je Milanović.
'Krediti od 10.000 do 120.000 uz najnižu kamatu'
Pred Vladom su se našle i odluke o prihvaćanju kreditnog programa Mikrokreditiranje – prvi korak u poduzetništvo Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije kao i Programa poticanja ulaganja u vlasnički kapital inovativnih subjekata malog gospodarstva.
Cilj programa 'Mikrokreditiranje – prvi korak u poduzetništvo' odobravanje je mikro kredita novim trgovačkim društvima, obrtima te subjektima malog gospodarstva koji posluju do 24 mjeseca. Krediti su namijenjeni za ulaganja u osnovna i obrtna sredstva pri čemu je udio u ukupnom iznosu kredita za osnovna sredstva najmanje 60, a za obrtna najmanje 40 posto.
Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras kazao je kako je riječ o mikrokreditima za pomoć start-upovima i novim tvrtkama.
"To su krediti od 10.000 do 120.000 kuna, kamata je najniža na tržištu te iznosi 0,99 posto uz poček do 6 mjeseci te rok otplate do 5 godina", pojasnio je Maras.
Programom poticanja ulaganja u vlasnički kapital inovativnih subjekata malog gospodarstva, predviđeno je odobravanje dodatnih sredstava u obliku bespovratne potpore poduzetnicima čiji su potencijal prepoznali privatni ulagači.
Korisnici su poduzetnici u ranoj fazi razvoja poslovanja koji će sredstva iskoristiti za daljnji razvoj i/ili komercijalizaciju inovativnog proizvoda ili usluge.
Najniži iznos pojedinačne potpore je 50.000, a najviši 200.000 kuna.
'Da od toga živi 100 ljudi, a ne 10'
Nakon iznošenja prijedloga odluke o utvrđivanju interesa za izgradnju Regionalnog športsko-rekreacijskog i turističkog centra Platak, Milanović je imao potrebu prepričati svoje prošlotjedno iskustvo.
"Bio sam ovog vikenda na jednom hrvatskom skijalištu. Mislim da tamo postoje uvjeti da od toga živi 100 ljudi, a ne 10 ljudi. Ako bi se Hrvatske šume odrekle nekih parcela, uvjeti bi bili jos puno bolji i mogli bi tamo ići i češće, mogli bi se umjesto dva tjedna, diviti hrvatskim planinama dva mjeseca", istaknuo je.
