Vlada je donijela konačni prijedlog Zakona o obnovi Zagreba nakon potresa, a Sabor bi ga trebao izglasati sljedeći tjedan. Najsiromašnijima stiže 100-postotno podmirenje štete čime je oporba zadovoljna, ali brine je transparentnost oko podjele novca.
Scene zagrebačke katastrofe ni pet mjeseci nakon potresa ne
blijede.
Džana Kahteran Hodžić i njezina obitelj dom u
centru Zagreba su zamijenili studentskim domom Cvjetno naselje
gdje vrijede neka druga pravila života za 200-injak privremenih
stanovnika doma: "Normalno da te uhvati nostalgija, fali ti tvoj
mir, mogućnost da sam odlučić kad ćeš ustati, kad ćeš otići
po doručak, da nemaš neke mjere''.
Nakon pet mjeseci čekanja, Vlada je napokon uputila konačnu
verziju Zakona o obnovi na izvanrednu saborsku sjednicu. U odnosu
na prvi nacrt, prihvaćeno je više od 25 amandmana oporbe.
"Ono što želimo je da idućeg tjedna, kada će biti i izvanredno
zasjedanje Hrvatskog sabora pokušamo uz što širi konsenzus,
ponavljam - što širi konsenzus, to uključuje i oporbene stranke,
uspijemo doći do zakonskog okvira koji će nam omogućiti što bolju
i učinkovitu obnovu grada Zagreba'', istaknuo je premijer
Andrej Plenković.
U novoj verziji nacrta zakona raspodjela financiranja je ista: 60
posto plaća država, 20 posto jedinice lokalne samouprave, a 20
posto vlasnici objekata. No, novost je socio-ekonomski cenzus po
kojem će od plaćanja biti oslobođeni svi koji imaju mjesečni
dohodak po članu obitelji manji od 4.000 kuna i oni kojima
je ukupna vrijednost imovine prije potresa bila manja od 200.000
kuna. Oslobođeni od participacije bit će svi primatelji socijalne
pomoći te ratni vojni invalidi.
S obzuirom na to da su i ministar graditeljstva Darko
Horvat i državni tajnik koji je najduže sudjelovao u
izradi zakona Željko Uhlir u preventivnoj
samoizolaciji, zakon je predstavila državna tajnica Dunja
Magaš i upozorila na još jednu novost - nakon obnove pet
godina nema prodaje stanova: ''Ako građani takve obnovljene
objekte, država, dakle, financira konstruktivnu obnovu, u pet
godina otuđe, morat će taj financijski iznos koji su dobili od
države, što je država financirala, vratiti nazad".
Saborska oporba zadovoljna je što je prihvaćen dio njihovih
prijedloga za poboljšanje zakona, no za drugo čitanje pripremaju
nove amandmane, ponajprije onaj o tome treba li obnovom
upravljati novi Fond ili Zavod po uzoru na obnovu
Dubrovnika.
"Zašto je Fond, a nije Zavod? Znate da Grad ima svoje zavode,
upravo zato da ne bi bilo nekih nejasnoća činilo nam se da je
fond primjereniji'', istaknula je ministrica kulture Nina
Obuljen Koržinek.
"Objašnjenje koje nam je ponuđeno zašto to nije prihvaćeno je
apsurdno i na tome ćemo inzistirati jer jednostavno ne stoji'',
naglasio je saborski zastupnik Možemo! Tomislav
Tomašević.
Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete prouzročene potresom
iznosi 86,4 milijarde kuna, a na troškova obnove potrošit će se,
procjenjuje se, 42 milijarde kuna.
