Vlada će kroz koji tjedan predstaviti neke nove promjene mirovinskog sustava, a velike su šanse da će te promjene biti slične, možda čak i iste, onima koje je prošle godine u Bruxelles poslala vlada Tihomira Oreškovića, piše Novi list.
Kao i prethodna vlada, i ova planira uvesti veće kažnjavanje prijevremenog umirovljenja, ubrzati izjednačavanje dobi za odlazak u starosnu i prijevremenu mirovinu za žene i muškarce i pomaknuti dobnu granicu za umirovljenje. Jedina novost o kojoj razmišlja aktualna vlada jest podizanje dobne granice za odlazak u starosnu mirovinu dugogodišnjeg osiguranika. Radi se o kategoriji koja je u mirovinski sustav uvedena prije tri godine, a u unutar koje pravo na starosnu mirovinu ima radnik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža. Plenkovićeva vlada razmišlja o pomicanju ove dobne granice na 61 godinu.
Bruxelles je uporan
Do kraja travnja Vlada bi trebala Europskoj komisiji uputiti nacionalni plan reformi. Bruxelles već godinama, naime, traži od Banskih dvora da se pomakne dobna granica za umirovljenje te da se oštrije kažnjava prijevremeno umirovljenje. Vlada Zorana Milanovića povećala je zakonsku dob za odlazak u mirovinu sa 65 na 68 godina, ali tek od 2038. godine budući da 2030. godine ističe prijelazni period u kojem se dob žena za odlazak u mirovinu postupno povećava za tri mjeseca godišnje do definiranih 65 godina.
Nakon toga bi se i muškarcima i ženama dob za starosnu mirovinu povećavala bi za tri mjeseca godišnje kako bi se od 2038. godine u starosnu mirovinu moglo odlaziti sa 67 godina života i minimalno 15 godina staža bez obzira na spol. Bruxelles traži da se cijela ova procedura ubrza te da se pooštri penalizacija prijevremenog odlaska u mirovinu. Točnije, to bi značilo da će se povećati umanjenje mirovine koje se kreće, ovisno o stažu, od 0,1 do 0,34 posto za svaki mjesec prijevremenog umirovljenja.
Veće kazne i ubrzanje postupka
Vlada Zorana Milanovića nije se dala u oštro zadiranje u mirovinski sustav objasnivši kako je domaće tržište vrlo specifično te da bi veće kazne za prijevremenu mirovinu, koja je najčešće povezana s gubitkom radnog mjesta, dovele do osiromašenja starije populacije.
Za razliku od Milanovićeve vlade, Oreškovićeva je poslušala upute Bruxellesa i najavili da će se u starosnu mirovinu sa 61 godina odlaziti već 20128. godine, deset godina ranije od onoga što je sada na snazi. Izjednačavanje dobi muškaraca i žena za umirovljenje trebalo bi biti okončano 8 godina ranije, dakle 2024. godine, a u prijevremenu mirovinu ne bi se moglo ići pet godina ranije, odnosno sa 60 godina života i 35 godina staža, već sa 62 godine pri čemu bi se primijenila linearna stopa kažnjavanja od 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja.
